Zašto i kako se liječi debljina? Otkriva nam specijalistica opće interne medicine

SERIJA ČLANAKA O DEBLJINI

by Anđela Sabranović

Odgovor na pitanje zašto i kako se liječi debljina potražili smo kod dr.sc. Tanja Ilić Begović, specijalistice opće interne medicine čije je uže područje interesa klinička prehrana te medicina životnog stila. Ona u svom radu s kroničnim bolesnicima primjenjuje znanja iz područja medicine životnog stila i kliničke prehrane te kroz udrugu „Zdravi dan“ se aktivno bavi promicanjem zdravih životnih navika i očuvanjem zdravlja.

Da debljina nije samo estetski problem, već prije svega zdravstveni objašnjava nam dr.sc. Ilić Begović: Na pitanje zašto liječiti debljinu odgovor je jednostavan: debljina je po definiciji bolest povezana s nastankom ozbiljnih zdravstvenih tegoba. Definirana je kao nakupljanje masnog tkiva u organizmu. Osim količine masnog tkiva važan je raspored masnog tkiva u organizmu. Kod osoba s nakupljanjem masnog tkiva u području trbuha masno tkivo se nakuplja u području trbušnih organa i naziva se visceralno masno tkivo. Visceralno masno tkivo je metabolički aktivno i luči čimbenike upale u krv te tako povećava rizik od nastanka brojnih kroničnih bolesti poput šećerne bolesti, arterijske hipertenzije, bolesti srčano-žilnog sustava, nealkoholne bolesti jetre („masna jetra“), apneje u spavanju i drugih komplikacija.

Mnoga istraživanja su pokazala da mršavljenjem dolazi do poboljšanja vrijednosti krvnog tlaka, vrijednosti šećera i kolesterola u krvi, dolazi do smanjenja rizika od malignih bolesti, srčanih bolesti, neplodnosti itd. Zato kada govorimo o prevenciji bolesti i očuvanju našeg zdravlja među ključnim preporukama je održavanje zdrave tjelesne mase. Isto tako zadnjih godina u stručnim smjernicama za liječenje šećerne bolesti, arterijske hipertenzije, kronične bubrežne bolesti, koronarne bolesti u prvoj liniji liječenja se ističe promjena životnog stila što uključuje gubitak tjelesne mase, redovitu fizičku aktivnost, izbjegavanje štetnih navika poput pušenja i prekomjernog unosa alkohola, dovoljno sna i bolje upravljanje stresom.

Smatra se da početne stadije šećerne bolesti ili arterijske hipertenzije možemo pokušati liječiti promjenama životnog stila, u prvom redu pravilnom prehranom i redovitom fizičkom aktivnošću.

Zbog toga što je debljina dokazani rizični faktor za obolijevanje od niza bolesti ključan dio prevencije navedenih bolesti je pravodobno suočavanje s problemom debljine i započinjanje njenog liječenja. Kod osoba s debljinom s godinama se progresivno povećava učestalost kroničnih bolesti i zdravstvenih problema povezanih s debljinom. Zato se kod osoba s problemom debljine preporučuje češće kontrolirati vrijednosti krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi te agresivnije liječiti kronične bolesti zbog višeg rizika od nastanka njihovih komplikacija poput infarkta miokarda ili moždanog udara nego kod osoba s normalnom tjelesnom masom. Nažalost, veliki dio osoba s debljinom tek nakon pojave neke od kroničnih bolesti ili njihovih komplikacija počinje tražiti pomoć u svezi liječenja debljine.

Udruga “Zdravi dan”

Prvo trebamo prihvatiti da je liječenje debljine najčešće doživotno i da ne postoji jedinstveni lijek za liječenje debljine. Pristup bolesniku s debljinom treba biti individualan. Mediji nas svakodnevno zasipaju s najnovijim lijekovima, dijetama ili programima vježbanja koji garantiraju brz gubitak tjelesne mase. Ali činjenica je da smo svi različiti i da ne odgovara svakome ista vrsta prehrane, isti broj obroka u danu ili isto vrijeme uzimanja obroka, te da su naši ukusi za hranu ili interes za vježbanjem različiti. Zato pravila poput konzumiranja 3 ili 5 obroka na dan ili zabrane preskakanja doručka nisu primjenjivi za svih i nisu nužni za uspješno mršavljenje. Dapače često nam takva „pravila“ stvaraju frustraciju. Za zdravo mršavljenje potrebno je vrijeme da postupno prilagodimo i promijenimo svoje loše životne navike na način da ih se možemo dugoročno pridržavati. To znači ako naglo i drastično odlučimo mijenjati svoj način prehrane rigoroznim režimima prehrane ili se počnemo odjednom baviti intenzivnom fizičkom aktivnošću velike su šanse da će nas to ubrzo umoriti ili nam dosaditi, a postoji i rizik da će to negativno utjecati na naše zdravlje. Zato je cilj individualnog pristupa postupno pronalaženja rješenja u našem trenutnom životnom stilu koja zadovoljavaju naše svakodnevne potrebe te uvođenju zdravih navika koje su dugoročno održive. Takve nove zdrave navike mogu biti i male stvari poput hodanja stepenicama umjesto vožnje dizalom ili da umjesto kolača iza ručka pojedemo voće.

Također jednako je važan multidisciplinarni pristup liječenju debljine u kojem se osim liječnika istovremeno u liječenje uključuje psiholog, nutricionist i trener. Takav način liječenja je pokazao dobre dugoročne rezultate u održavanju zdrave tjelesne mase, ali zahtijeva dosljednost. To znači da bi izbjegli jo-jo efekt i vratili se na staro nakon uspješnog mršavljenja potrebno je zadržati kontakt sa svojim psihologom, nutricionistom ili trenerom kada zapnemo ili nas uhvati kriza.

Na kraju, dr.sc. Ilić Begović ističe: Debljina je ozbiljan zdravstveni problem i stoga ne treba oklijevati ako Vam treba razgovor s liječnikom i stručni savjet u svezi mršavljenja. Da bi osoba uspješno liječila debljinu mora na neki način postati „sama svoj liječnik“ što znači da svatko za sebe mora pronaći koji mu način prehrane i/ ili vrsta vježbanja te psihološke podrške najbolje odgovara da bi svoj proces mršavljenja mogao provesti sa zadovoljstvom i nastaviti održavati zdravu tjelesnu masu.

 Zahvaljujemo dr.sc. Tanji Ilić Begović na njezinom doprinosu seriji članaka na temu debljine. Inače, dr.sc.Tanja Ilić Begović je 2008. godine završila je Medicinski fakultet u Splitu, a od 2012. godine zaposlena je u Kliničkom bolničkom centru Split gdje radi na Klinici za unutarnje bolesti kao specijalistica opće interne medicine. Godine 2022. doktorirala je na Medicinskom fakultetu u Splitu na temu poremećaja statusa uhranjenosti kod bolesnika liječenih dijalizom. Uža područja interesa su medicina životnog stila i klinička prehrana. Članica je Europskog društva za kliničku prehranu i metabolizam (ESPEN) i Hrvatske udruge za medicinu životnog stila (HUMŽiS). U svom radu s bolesnicima s kroničnim bolestima koristi individualan i sveobuhvatan pristup temeljen na principima medicine životnog stila i znanjima iz područja kliničke prehrane. Aktivna je članica udruge “Zdravi dan” koja se bavi promicanjem zdravih životnih navika i očuvanjem zdravlja. Kontinuirano se educira te sudjeluje na domaćim i međunarodnim tečajevima.

Moglo bi vas zanimati i: SERIJA EDUKATIVNIH ČLANAKA O DEBLJINI: Kako pristupiti gubitku kilograma na zdrav način otkrila nam je nutricionistica Petra Tonković

Tekst: dr.sc. Tanji Ilić Begović

Foto: Privatna arhiva

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!