Piše: Merdijana Dugonjić, mag.nutr.&znr., dipl.ing., praktičar funkcionalne medicine
Žena koja živi s endometriozom može uspješno obavljati svoj posao, graditi karijeru i istovremeno se suočavati s kroničnom boli, umorom i simptomima koji se mijenjaju iz dana u dan. Koliko će joj radna svakodnevica biti zahtjevna, dijelom ovisi i o uvjetima u kojima radi. Upravo zato zdravlje žena sve više zaslužuje mjesto u korporativnim programima promicanja zdravlja, povezanima s procjenom rizika i stvarnim potrebama zaposlenika.
Zamislimo ženu koja radi u administraciji veće tvrtke. Njezin dan ispunjen je sastancima, rokovima, telefonskim razgovorima i poslovima koji zahtijevaju koncentraciju. Dobro poznaje svoj posao, voli ono što radi i ima profesionalne ambicije. Uz sve to, već godinama živi s endometriozom. Postoje razdoblja kada simptome uspijeva držati pod kontrolom, ali i dani kada joj bolovi u zdjelici, iscrpljenost ili probavne tegobe otežavaju sasvim uobičajene aktivnosti.
Nakon noći tijekom koje je zbog bolova loše spavala, ujutro dolazi na posao. Pred njom je nekoliko sastanaka, a već nakon prvog sata sjedenja osjeća sve veću nelagodu. Nastoji pratiti razgovor, razmišljati o zadacima koji je čekaju i zadržati koncentraciju. Kolege vide da radi kao i obično, dok ona velik dio energije ulaže u suočavanje sa simptomima. U takvim danima i jednostavna mogućnost da nakratko ustane, promijeni položaj ili prilagodi raspored može imati stvarnu vrijednost.
Ovaj primjer dobro prikazuje iskustvo koje se u radnom okruženju lako previdi. Endometrioza je kronična bolest koja, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pogađa približno svaku desetu ženu reproduktivne dobi. Nastaje kada se tkivo slično sluznici maternice nalazi izvan maternice te može uzrokovati upalu, bol i niz drugih zdravstvenih poteškoća. Simptomi uključuju izražene menstrualne bolove, kroničnu bol u zdjelici, umor, probavne smetnje i obilna krvarenja, a kod nekih žena prisutni su i tijekom ostatka mjeseca.
Iako dvije žene mogu imati istu dijagnozu, njihova svakodnevna iskustva mogu biti vrlo različita. Upravo je ta individualnost važna kada govorimo o zdravlju na radnom mjestu, jer zahtjevi posla, mogućnost odmora, radni raspored i dostupna podrška mogu dodatno utjecati na način na koji se žena nosi sa simptomima.
Ono što se u radnom danu često previdi
Kroz profesionalni rad s organizacijama u Adria regiji, u području promicanja zdravlja zaposlenika, posebno se bavim odnosom između zdravstvenog stanja pojedinca i uvjeta u kojima svakodnevno radi. Zdravstvene poteškoće često se promatraju kroz dijagnozu, liječenje i bolovanje, dok radni dan otvara čitav niz praktičnih pitanja: koliko dugo zaposlenik sjedi ili stoji, kakve su mogućnosti pauze, koliko je raspored predvidiv i postoji li prostor za prilagodbu kada se zdravstveno stanje promijeni.
Kod endometrioze je takav pogled osobito važan. Žena može redovito dolaziti na posao i izvršavati svoje obveze, a da pritom osjeća bol ili izražen umor. U stručnoj literaturi rad uz prisutne zdravstvene poteškoće opisuje se pojmom prezentizam, koji može biti povezan sa smanjenom koncentracijom, većim naporom i poteškoćama u obavljanju zadataka. Istraživanja o endometriozi pokazuju da bolest može utjecati na radnu produktivnost i kvalitetu radnog života, pri čemu je upravo rad uz simptome važan dio tog opterećenja.
U svakodnevnoj organizacijskoj praksi to otvara pitanje koliko dobro razumijemo potrebe zaposlenika koji žive s kroničnim zdravstvenim stanjima. Voditelj može primijetiti da zaposlenica povremeno treba drukčiji raspored, ali tek razumijevanje bolesti i njezina utjecaja na rad omogućuje kvalitetniji razgovor o tome što bi joj moglo pomoći. Zaposlenici je, s druge strane, važno znati da svoje potrebe može iznijeti povjerljivo, uz poštovanje privatnosti i profesionalnog dostojanstva.
Od procjene rizika do zdravijeg radnog mjesta
U razvoju korporativnih programa promicanja zdravlja važnim smatram njihovo povezivanje s procjenom rizika i postojećim sustavom zaštite zdravlja na radu. Procjena rizika omogućuje prepoznavanje opasnosti, štetnosti i napora povezanih s pojedinim poslovima te predstavlja stručnu osnovu za planiranje preventivnih mjera. Kada se takvi podaci povežu sa zdravstvenom edukacijom i razumijevanjem potreba zaposlenika, organizacija može kvalitetnije usmjeriti aktivnosti prema stvarnim zahtjevima radnog mjesta.
U administrativnom okruženju iz navedenog primjera posebna pozornost može biti usmjerena na dugotrajno sjedenje, organizaciju pauza i radni raspored. U proizvodnji ili uslužnim djelatnostima važniji mogu biti dugotrajno stajanje, fizički zahtjevi posla ili smjenski rad. Svako od tih okruženja ima svoje specifičnosti, pa se i mogućnosti podrške razlikuju.
Kod zaposlenice s endometriozom uz opću procjenu rizika radnog mjesta može se individualno razmotriti kako određeni radni zahtjevi utječu na njezino funkcioniranje. Razgovor se tada usmjerava na konkretne mogućnosti, primjerice prilagodbu rasporeda, kraće pauze, promjenu položaja tijekom rada ili usklađivanje radnih obveza sa zdravstvenim pregledima. Kada je potrebna stručna procjena zdravstvene sposobnosti za određene poslove, važnu ulogu imaju nadležni stručnjaci medicine rada.
Takvo povezivanje zdravstvene edukacije, procjene rizika i individualnih potreba daje korporativnim programima zdravlja praktičnu dimenziju. Organizacija dobiva jasniji uvid u mogućnosti unapređenja radnih uvjeta, a zaposlenici podršku koja odgovara njihovoj svakodnevici.
Kako jedan program može promijeniti radnu svakodnevicu?
Zamislimo da tvrtka iz navedenog primjera odluči sustavno uključiti zdravlje žena u svoj program promicanja zdravlja. Polazište su zdravstvena edukacija, upoznavanje sa zahtjevima radnih mjesta i postojeća procjena rizika. Edukacija obuhvaća menstrualno zdravlje, endometriozu i druga stanja koja mogu utjecati na energiju, koncentraciju i svakodnevno funkcioniranje, dok voditelji dobivaju priliku bolje razumjeti kako pristupiti razgovoru o zdravstvenim potrebama zaposlenica.
Tijekom programa otvara se prostor za prepoznavanje situacija koje otežavaju radnu svakodnevicu. Zaposlenica iz primjera može povjerljivo razgovarati o tome kako joj dugotrajno sjedenje i nepredvidivi simptomi utječu na pojedine radne zadatke. U dogovoru s nadređenom osobom razmatraju se mogućnosti kraćih pauza tijekom duljih sastanaka, povremene promjene položaja ili fleksibilnijeg početka radnog vremena u razdobljima izraženijih tegoba.
U takvom bi programu važan rezultat bio uspostavljen način razgovora i dogovaranja prilagodbi. Zaposlenica bi imala jasniju mogućnost traženja podrške, voditelj više znanja o utjecaju kronične bolesti na rad, a organizacija konkretnije postupke koje može primijeniti i u sličnim situacijama.
Zašto je važno povezati zdravlje, prehranu i radne uvjete?
U svojem radu povezujem znanja iz kliničkog nutricionizma, razumijevanja hormonalnog i metaboličkog zdravlja te zaštite zdravlja na radu. Takav pristup posebno je vrijedan kod kroničnih zdravstvenih stanja, gdje se bol, umor, probavne poteškoće, san i svakodnevne navike mogu međusobno isprepletati.
Kod endometrioze, primjerice, probavni simptomi i iscrpljenost mogu utjecati na ritam obroka, izbor hrane i način na koji žena organizira dan. Individualno savjetovanje može pomoći u prepoznavanju prehrambenih potreba i pronalaženju održivih rješenja koja odgovaraju njezinu zdravstvenom stanju i radnim obvezama. Pritom znanstveni dokazi o specifičnim prehrambenim intervencijama za endometriozu ostaju ograničeni, pa je prehrambena podrška usmjerena na individualne potrebe i nadopunu odgovarajuće medicinske skrbi.
Sličan pristup vrijedi i za druge zdravstvene preporuke. Savjet o redovitim obrocima, odmoru ili svakodnevnom kretanju dobiva veću vrijednost kada uzima u obzir smjenski rad, raspored sastanaka, mogućnosti pauze i druge okolnosti u kojima zaposlenici provode velik dio dana. Upravo zato korporativne programe promicanja zdravlja razvijam polazeći od zdravstvenih potreba zaposlenika i stvarnog radnog konteksta. Time se zdravstvena pismenost povezuje s konkretnim mogućnostima primjene, a organizacija dobiva osnovu za dugoročnije i smislenije aktivnosti.
Zdravlje žena kao dio organizacijske kulture
Endometrioza je jedan od primjera koji pokazuje koliko je važno zdravlje žena sustavno uključivati u programe promicanja zdravlja zaposlenika. Menstrualni poremećaji, poliendokrini metabolički ovarijski sindrom (PMOS), perimenopauza i menopauza također mogu utjecati na kvalitetu života, radnu sposobnost i svakodnevno funkcioniranje. Svako od tih stanja donosi različite zdravstvene potrebe, zbog čega su stručnost, individualan pristup i razumijevanje radnog okruženja posebno važni.
Tvrtke koje sustavno razvijaju programe promicanja zdravlja imaju priliku povezati zdravstvenu edukaciju, preventivne aktivnosti i procjenu rizika s konkretnim mogućnostima unapređenja radnih uvjeta. Takav pristup uključuje suradnju zaposlenika, voditelja i nadležnih stručnjaka, uz uvažavanje zahtjeva pojedinih radnih mjesta, organizacijskih mogućnosti i povjerljivosti zdravstvenih podataka. Za ženu koja živi s endometriozom njegova se vrijednost može očitovati u sasvim svakodnevnim situacijama: mogućnosti da tijekom duljeg sastanka napravi kratku pauzu, unaprijed dogovori odlazak na zdravstveni pregled ili s voditeljem razgovara o prilagodbi rasporeda u razdoblju izraženijih simptoma. Takve promjene mogu olakšati radni dan i omogućiti joj da više energije usmjeri na posao, suradnju s kolegama i vlastiti profesionalni razvoj.
Upravo se u povezivanju zdravstvenih potreba zaposlenika, procjene rizika i svakodnevne organizacije rada prepoznaje vrijednost sustavnog promicanja zdravlja. Na tom pristupu temeljim i korporativne programe promicanja zdravlja koje razvijam i provodim, nastojeći stručna zdravstvena znanja pretvoriti u konkretna, primjenjiva rješenja koja odgovaraju stvarnim uvjetima rada. Kada zdravstvena edukacija postane polazište za bolje razumijevanje zaposlenika i promišljene organizacijske odluke, ona pridonosi razvoju radnog okruženja u kojem se zdravlje i profesionalno dostojanstvo jednako uvažavaju.
Vratimo se ženi s početka naše priče. Možda će i sutra doći na posao s istim zdravstvenim izazovima, ali njezin radni dan može izgledati drukčije. Kratka pauza kada joj je potrebna, fleksibilniji raspored ili razgovor u kojem se njezine potrebe razumiju i ozbiljno razmatraju mogu joj donijeti osjećaj sigurnosti, olakšanja i pripadnosti. Upravo takve svakodnevne situacije pokazuju koliko radno okruženje može pridonijeti kvaliteti života zaposlenika.
Jer ponekad najveću razliku u nečijem radnom danu čini spoznaja da su njezino zdravlje, potrebe i profesionalni doprinos jednako važni.
Za Slowliving.hr: Merdijana Dugonjić, mag.nutr. & znr., dipl.ing., praktičar funkcionalne medicine
Merdijana Dugonjić, magistrica nutricionizma, praktičar funkcionalne medicine i stručnjakinja za zaštitu zdravlja na radu. Kroz savjetovanja, edukacije i suradnju s organizacijama prenosi znanstvene spoznaje o prehrani, ergonomiji, funkcionalnom pristupu i psihosocijalnim aspektima zdravlja u praktične smjernice za svakodnevni život, inspirirajući pojedince i zajednice da zdravlje prepoznaju ne kao luksuz, već kao najvrjedniji resurs i temelj ispunjenog života. Posebnu pažnju posvećuje promicanju zdravlja i dobrobiti žena kroz podršku u različitim životnim fazama, edukaciju o hormonalnoj ravnoteži, prevenciji kroničnih bolesti, održavanju vitalnosti i mentalne otpornosti, pomažući im da izgrade trajne navike koje jačaju zdravlje, energiju i kvalitetu života.
Foto: Magnific
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Jučer vam neka hrana nije smetala, a danas izaziva reakciju?