S prvim hladnijim i vlažnijim danima mnogi primjećuju poznatu težinu u koljenima, ukočenost prstiju ili tupu bol u kukovima. Nekima se čini da nadolazeću kišu mogu predvidjeti prije vremenske prognoze, jednostavno prema tome kako se toga jutra osjećaju njihovi zglobovi. Taj osjećaj nije nužno umišljen, no veza između vremena i bolova složenija je nego što se često prikazuje.
Vrijeme ne djeluje jednako na sve. Netko će jače reagirati na nagli pad temperature, netko na vlagu, a netko neće primijetiti nikakvu razliku. Osjetljivije mogu biti osobe s osteoartritisom, reumatoidnim artritisom, starim ozljedama ili operiranim zglobovima, ali i one koje već imaju kroničnu bol u leđima, kukovima ili koljenima.
Je li kriva hladnoća ili promjena tlaka?
Istraživanja zasad nisu dala konačan odgovor, ali pokazuju da promjene atmosferskog tlaka, veća vlažnost i vjetar kod dijela ljudi mogu biti povezani s izraženijom boli. Jedno od mogućih objašnjenja jest da promjena tlaka utječe na tkiva oko već osjetljivog zgloba. Čak i vrlo male promjene mogle bi biti dovoljne da ih zglob zahvaćen upalom ili oštećenjem osjeti snažnije.
Hladnoća može pridonijeti i osjećaju zategnutosti mišića te smanjenoj pokretljivosti. Kada zahladi, spontano se više skupljamo, manje boravimo vani i općenito se manje krećemo. Upravo ta promjena svakodnevice ponekad ima veći utjecaj od same temperature: zglob koji dugo miruje može djelovati ukočenije, a prvi pokreti postaju neugodniji.
Važno je naglasiti da promjena vremena ne uzrokuje artritis niti automatski znači da je došlo do novog oštećenja. Ona može privremeno pojačati postojeće simptome, ali jačina boli ne mora uvijek odgovarati stvarnom stanju zgloba. Na naš doživljaj boli mogu utjecati i lošiji san, umor, stres, raspoloženje te manjak kretanja koji često prate tmurnije dane.
Bol ne mora uvijek dolaziti iz samog zgloba
Kada kažemo da nas boli koljeno, kuk ili rame, izvor boli ne mora nužno biti zglobna hrskavica. Tegobe mogu dolaziti iz mišića, tetiva, ligamenata ili burzi, malih vrećica ispunjenih tekućinom koje smanjuju trenje oko zgloba. Zato nije dobro svaku novu bol jednostavno pripisati godinama, artritisu ili vremenu.
Što može pomoći kada zahladi?
Najjednostavniji odgovor često je redovito, nježno kretanje. Kratka šetnja, vježbe mobilnosti, istezanje i tjelovježba prilagođena trenutačnom stanju pomažu očuvati pokretljivost i snagu mišića koji podupiru zglobove. Nije potrebno čekati da bol potpuno nestane kako bismo se pokrenuli, ali aktivnost ne bi trebala izazivati oštru bol niti značajno pogoršati simptome.
Tijelo je korisno utopliti slojevito, osobito šake, koljena i stopala. Nekima odgovaraju topli tuš, termofor ili lagano zagrijavanje prije izlaska i vježbanja. Toplina može opustiti okolne mišiće i olakšati ukočenost, ali otečen, crven i izrazito topao zglob ne treba dodatno grijati bez savjeta stručnjaka. U takvoj situaciji treba najprije utvrditi postoji li aktivna upala ili drugi uzrok.
Kada bol ipak nije samo reakcija na vrijeme?
Povremena nelagoda koja se pojavljuje s hladnijim danima i smanjuje nakon razgibavanja nije isto što i nagla, snažna ili sve češća bol. Liječniku se treba javiti ako je zglob otečen, crven ili topao, ako se bol pojavila nakon ozljede, budi vas noću ili traje tjednima. Pregled je potreban i kada jutarnja ukočenost dugo traje, pokretljivost se smanjuje ili se uz bol javljaju temperatura, izražen umor ili opće loše stanje.
Možda doista možemo osjetiti dolazak kiše u koljenima, ali vremenska prognoza ne bi trebala postati dijagnoza. Hladniji dani mogu pojačati osjetljivost, no trajna bol uvijek zaslužuje malo više pozornosti i odgovor koji ne ovisi samo o tome što se događa izvan prozora.
Foto: Magnific
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Nova poglavlja, malo više vremena za sebe: 5 knjiga koje preporučujemo