Kreme, šamponi, parfemi, dezodoransi, lakovi za nokte i proizvodi za intimnu njegu dio su naše svakodnevice. No neki od njih mogu sadržavati tvari koje se istražuju zbog mogućeg utjecaja na hormonalni sustav. Nazivamo ih endokrinim disruptorima, a mogu djelovati tako da oponašaju prirodne hormone, promijene njihovu razinu ili ometaju način na koji ih tijelo proizvodi i koristi. Među najčešće spominjanima u kozmetici i proizvodima za osobnu njegu nalaze se određeni ftalati, parabeni i fenoli.
Parabeni i ftalati nisu ista stvar
Parabeni se koriste kao konzervansi koji sprečavaju razvoj bakterija i plijesni te proizvodu produljuju trajnost. Ftalati se mogu koristiti kao omekšivači plastike, otapala ili sastojci koji pomažu da miris dulje ostane na koži. Na deklaracijama se parabeni mogu pojaviti kao methylparaben, ethylparaben, propylparaben ili butylparaben, dok ftalate nije uvijek jednostavno prepoznati jer pojedini mogu biti dio mirisne kompozicije navedene samo kao „parfum“ ili „fragrance“.
Važno je pritom ne staviti sve sastojke i sve proizvode u istu kategoriju. Sama prisutnost neke kemikalije ne znači automatski da će proizvod naštetiti zdravlju. važni su količina, put i trajanje izloženosti te ukupna izloženost iz različitih izvora. Europska unija određene tvari zabranjuje ili ograničava, dok se dopuštene koncentracije pojedinih parabena redovito procjenjuju. Konzervansi također imaju važnu ulogu jer štite kozmetiku od mikrobiološkog onečišćenja.
Što znamo o menstrualnim proizvodima?
Istraživanja su u ulošcima, tamponima i drugim menstrualnim proizvodima pronašla mjerljive količine ftalata, parabena, hlapljivih organskih spojeva i drugih kemikalija. Budući da su ti proizvodi dulje vrijeme u neposrednom kontaktu s osjetljivim vulvarnim i vaginalnim tkivom, znanstvenici upozoravaju da taj izvor izloženosti treba ozbiljnije istraživati. No detektirana tvar nije isto što i dokazana zdravstvena šteta, a još uvijek nedostaje kvalitetnih podataka o tome koliko se pojedinih spojeva doista prenosi u tijelo i kakav je njihov dugoročni učinak.
Ni višekratni proizvodi nisu automatski potpuno bez spornih sastojaka. Novija istraživanja pronašla su određene plastične aditive i u jednokratnim i u višekratnim proizvodima, uključujući menstrualno rublje i čašice. Zato izbor ne treba temeljiti samo na oznakama „prirodno“, „organsko“ ili „bez toksina“, nego i na jasno navedenim materijalima, testiranjima proizvođača te pravilnoj uporabi i održavanju proizvoda.
Kako smanjiti izloženost bez izbacivanja svega iz kupaonice?
Nema potrebe preko noći zamijeniti cijeli ormarić. Razumniji je pristup postupno potrošiti ono što već imamo, a pri sljedećoj kupnji birati jednostavnije proizvode s kraćim i jasnijim deklaracijama. Možemo smanjiti broj mirisnih proizvoda koje svakodnevno nanosimo, birati varijante bez dodanih mirisa kada nam miris nije važan te izbjegavati intimne dezodoranse, mirisne maramice i ispiranja rodnice. Kod menstrualnih proizvoda vrijedi potražiti proizvođače koji transparentno navode materijale i ne koriste PFAS, mirise ni nepotrebne dodatke.
Endokrine disruptore nije moguće potpuno izbjeći jer se nalaze i u ambalaži, kućanskoj prašini, deterdžentima i drugim predmetima koji nas okružuju. Cilj zato nije stvoriti još jedan izvor straha niti proglasiti svaki kozmetički sastojak opasnim. Mnogo korisnije pitanje glasi: koje proizvode doista trebamo, koliko ih svakodnevno koristimo i možemo li tamo gdje je jednostavno birati opciju s manje nepotrebnih sastojaka?
Foto: Magnific
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Namirnice uz koje će vaš mozak bolje raditi i biti zdraviji