Umor, lošija koncentracija, promjene raspoloženja, problemi sa snom i lakše dobivanje na težini često se prihvaćaju kao posljedica ubrzanog života ili hormonalnih promjena srednje dobi. Ponekad doista jesu. No vrlo slične simptome može izazvati i poremećen rad štitnjače, pa ih ne treba mjesecima objašnjavati samo stresom, nedostatkom discipline ili godinama.
Štitnjača je mala žlijezda smještena u prednjem dijelu vrata, ali njezini hormoni utječu na gotovo cijelo tijelo – od brzine metabolizma i tjelesne temperature do rada srca, probave, mišića, kože, menstrualnog ciklusa i raspoloženja. Kada ih proizvodi premalo ili previše, promjene se mogu pojaviti postupno i naizgled nepovezano.
Kada štitnjača radi usporeno
Kod hipotireoze štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona. Mogu se javiti trajan umor, pospanost, osjetljivost na hladnoću, suha koža, stanjivanje ili pojačano ispadanje kose, zatvor, sporiji puls, slabija koncentracija, potištenost, bolovi u mišićima te obilnije ili neredovite menstruacije. Neke osobe primjećuju promuklost, natečenost lica, grčeve u mišićima ili porast tjelesne mase koji ne mogu jednostavno objasniti promjenama u prehrani.
Problem je u tome što se hipotireoza često razvija polako, tijekom više mjeseci ili godina. Simptomi mogu biti blagi i lako ih je pripisati umoru, manjku sna, depresivnom raspoloženju, nedostatku željeza ili perimenopauzi. Nijedan pojedinačni simptom, pa ni dobivanje na težini ili kronični umor, nije dovoljan za postavljanje dijagnoze.
Najčešći uzrok usporenog rada štitnjače u područjima s dovoljnim unosom joda jest Hashimotova bolest, autoimuno stanje u kojem imunološki sustav postupno oštećuje štitnjaču. Češća je kod žena i često se razvija između 30. i 50. godine, iako se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi.
Kada štitnjača radi ubrzano
Kod hipertireoze tijelo prima previše hormona štitnjače pa se mnogi procesi ubrzavaju. Mogu se pojaviti lupanje ili preskakanje srca, unutarnji nemir, razdražljivost, drhtanje ruku, nesanica, pojačano znojenje, slabost mišića, netolerancija na toplinu, češća stolica te gubitak kilograma unatoč uobičajenom ili pojačanom apetitu.
Ni ta slika nije uvijek očita. Ubrzan rad srca i nesanica mogu se protumačiti kao anksioznost, a umor kao posljedica previše obveza. Kod nekih osoba, osobito u starijoj dobi, simptomi mogu biti mnogo tiši i izražavati se ponajprije kroz slabost, potištenost ili srčane smetnje. Dijagnoza se zato ne postavlja prema dojmu, nego prema nalazima krvi.
Zašto je nakon četrdesete problem lako previdjeti?
Neredovit ciklus, moždana magla, promjene raspoloženja, nesanica, umor i promjene tjelesne mase mogu pratiti i perimenopauzu i poremećaje rada štitnjače. Ta se stanja mogu pojaviti i istodobno, pa nije korisno automatski zaključiti da je svaki novi simptom posljedica pada estrogena – kao što nije opravdano ni sve pripisati štitnjači.
Na pregled posebno treba obratiti pozornost ako se nekoliko simptoma pojavljuje zajedno, ako traju ili se pogoršavaju te ako u obitelji postoje bolesti štitnjače. Veću sklonost mogu imati i osobe s drugim autoimunim bolestima, one koje su imale operaciju ili zračenje područja vrata te osobe koje uzimaju određene lijekove koji mogu utjecati na njezin rad.
Što nam mogu pokazati nalazi?
Početna obrada najčešće uključuje razgovor s liječnikom, pregled vrata i krvni nalaz TSH-a. TSH nastaje u hipofizi i štitnjači daje signal koliko hormona treba proizvesti. Povišen TSH najčešće upućuje na usporen, a snižen na pojačan rad štitnjače, no rezultat se uvijek tumači zajedno sa slobodnim T4, simptomima i zdravstvenom poviješću.
Ako postoji sumnja na autoimunu bolest, liječnik može zatražiti određivanje protutijela. Ultrazvuk prikazuje izgled i građu žlijezde te se najčešće radi ako je ona povećana, ako se napipa čvor ili postoji drugi klinički razlog. Ne može samostalno pokazati radi li štitnjača ubrzano ili usporeno, baš kao što uredan izgled na ultrazvuku ne zamjenjuje hormonalne nalaze.
Dodaci joda, selena ili preparati koji obećavaju „prirodno pokretanje” štitnjače nisu zamjena za dijagnozu i terapiju. Prevelik unos joda nekim osobama može čak pogoršati poremećaj rada štitnjače, stoga suplementaciju ne treba uvoditi naslijepo.
Kada je vrijeme za pregled?
Ako iscrpljenost ne prolazi ni nakon odmora, ako se zajedno pojavljuju promjene težine, pulsa, probave, ciklusa, raspoloženja i podnošenja hladnoće ili topline, razgovarajte s liječnikom. Pregled je potreban i ako primijetite povećanje ili kvržicu na vratu, promuklost koja traje, otežano gutanje ili neobjašnjivo lupanje srca.
Cilj nije svaku promjenu nakon četrdesete pretvoriti u dijagnozu. Cilj je prestati vjerovati da se moramo naviknuti na dugotrajan umor i osjećaj da više nismo svoji. Ponekad iza tih tihih, svakodnevnih tegoba postoji stanje koje se može jednostavno provjeriti i, kada je potrebno, uspješno liječiti.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Zašto nas zglobovi bole kada zahladi i možemo li doista osjetiti promjenu vremena?