Mikrocelularni karcinom pluća jedan je od najagresivnijih oblika raka. Brzo se širi, često se otkrije u uznapredovaloj fazi, a manje od sedam posto oboljelih živi pet godina nakon dijagnoze. Posebno je otporan na liječenje jer se uspješno skriva od stanica imunološkog sustava na koje se oslanjaju današnje imunoterapije. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Cancer Cell otkrilo je moguću slabu točku tog tumora – gama-delta T stanice.
Imunološke stanice koje tumor nije uspio zavarati
Većina poznatih T stanica prepoznaje abnormalne stanice zahvaljujući molekulama koje na njihovoj površini djeluju poput identifikacijske oznake. Mikrocelularni karcinom pluća može utišati taj sustav označavanja i tako postati gotovo nevidljiv uobičajenom imunološkom odgovoru.
Gama-delta T stanice koriste drukčiji način prepoznavanja prijetnje. Iako su manje zastupljene i znatno slabije istražene od uobičajenih T stanica, pokazalo se da mogu pronaći i napasti tumorske stanice čak i kada one skrivaju svoje uobičajene oznake.
Istraživači australskog instituta WEHI analizirali su podatke iz velikih kliničkih ispitivanja IMpower133 i CASPIAN. Pacijenti čiji su tumori sadržavali više gama-delta T stanica češće su imali bolji odgovor na imunoterapiju. Taj nalaz ne dokazuje da su upravo te stanice bile uzrok boljeg ishoda, ali je istraživačima dao važan trag za laboratorijske pokuse.
Što se dogodilo u laboratoriju?
Tim je od uzoraka pacijenata izradio minijaturne modele tumora i izložio ih gama-delta T stanicama izdvojenima iz krvi. Imunološke stanice uspjele su prepoznati i uništavati stanice mikrocelularnog karcinoma pluća.
Njihov se učinak dodatno pojačao u kombinaciji s dvama postojećim lijekovima. Tarlatamab je približavao imunološke stanice tumoru, dok je zoledronat – lijek koji se već koristi kod osteoporoze i bolesti kostiju povezanih s rakom – povećao broj gama-delta T stanica i učinio tumorske stanice lakše prepoznatljivima.
Jedna od mogućih budućih strategija bila bi izdvojiti pacijentove gama-delta T stanice, umnožiti ih izvan tijela i zatim vratiti u krvotok. Slični postupci već postoje za određene oblike stanične terapije, no njihovu sigurnost i učinkovitost kod mikrocelularnog raka pluća tek treba provjeriti.
Obećavajući nalaz, ali još ne i nova terapija
Važno je naglasiti da tumor zasad nije „pobijeđen” u ljudskom organizmu. Pokusi su provedeni na laboratorijskim modelima, dok povezanost većeg broja gama-delta T stanica s boljim ishodima potječe iz naknadne analize ranijih kliničkih ispitivanja. Još ne znamo hoće li se isti učinak potvrditi u tijelu, koje bi doze i kombinacije bile sigurne ni kojim bi pacijentima takav pristup mogao pomoći.
Sljedeći koraci uključuju dodatna pretklinička istraživanja i klinička ispitivanja. Znanstvenici će istražiti i mogu li broj gama-delta T stanica te molekula BTN2A1 poslužiti kao pokazatelji odgovora na imunoterapiju.
Novi rad zato ne mijenja današnje liječenje, ali otvara put prema imunološkom mehanizmu koji je godinama ostajao gotovo neprimijećen. Kod bolesti koja se iznimno dobro skriva, pronalazak stanice koja je ipak može vidjeti vrijedan je početak.
Foto: Magnific, arhiva
Tekst: sciencealert.com
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Visoki kortizol: simptomi koje često pripisujemo običnom stresu