Budilica zvoni u isto vrijeme, u krevet odlazimo približno kao i prije, ali jutarnje ustajanje postaje teže, a poslijepodne sve češće razmišljamo o kauču. Listopadska pospanost nije neobična. Broj prospavanih sati može ostati jednak, dok se okolnosti u kojima spavamo i budimo znatno mijenjaju.
Manje svjetla mijenja naš unutarnji sat
Svjetlost je jedan od najvažnijih signala prema kojem se usklađuje cirkadijalni ritam – unutarnji sustav koji utječe na spavanje, budnost, lučenje hormona, apetit i tjelesnu temperaturu. U listopadu sunce izlazi kasnije, dani postaju kraći, a mnogo vremena provodimo u zatvorenim prostorima. Jutarnji signal za razbuđivanje zato može biti slabiji nego ljeti, dok raniji mrak tijelu ranije najavljuje večer.
Zbog toga osam sati sna u listopadu ne mora ostaviti isti osjećaj kao osam sati sna u lipnju. Trajanje je samo jedan dio priče. Važni su i kvaliteta sna, vrijeme odlaska u krevet, redovitost ritma te količina dnevnog svjetla kojoj smo izloženi. Ako se tijekom hladnijih dana manje krećemo, više boravimo pod umjetnom rasvjetom i navečer dulje gledamo u ekrane, tijelo može dobivati prilično nejasne poruke o tome kada treba biti budno, a kada se pripremiti za san.
Jesenski ritam mijenja i naše navike
S hladnijim danima često dolazi manje aktivnosti na otvorenom, više vremena u grijanim prostorima, teži obroci i manje spontanih izlazaka. Pospanost zato nije nužno posljedica samo promjene godišnjeg doba, nego i načina na koji na tu promjenu odgovaramo. Uz to, jesenski raspored nakon ljeta ponovno postaje pun poslovnih, školskih i obiteljskih obveza, pa se mentalni umor može lako zamijeniti s potrebom za dodatnim snom.
Najjednostavnija pomoć često je jutarnje ili prijepodnevno dnevno svjetlo. Kratka šetnja, odlazak pješice po kavu ili desetak minuta na otvorenom mogu unutarnjem satu dati jasniji signal da je dan počeo. Korisno je zadržati približno jednako vrijeme buđenja i vikendom, redovito se kretati te navečer postupno smanjivati jako svjetlo i ekrane. Dodatna kava kasno poslijepodne može kratkoročno prikriti pospanost, ali istodobno otežati večernje uspavljivanje i održavati isti krug sljedećeg dana.
Kada nije riječ samo o listopadu?
Sezonska pospanost nije isto što i sezonski afektivni poremećaj. Kod njega se uz manjak energije mogu pojaviti trajnije sniženo raspoloženje, gubitak interesa, promjene apetita, poteškoće s koncentracijom i izraženija potreba za snom. Smanjena količina dnevnog svjetla povezuje se s promjenama cirkadijalnog ritma te sustava uključenih u regulaciju sna i raspoloženja.
Ako umor traje nekoliko tjedana, ometa svakodnevno funkcioniranje ili ga prate promjene raspoloženja, zadihanost, lupanje srca, neobjašnjiv gubitak težine ili buđenje bez osjećaja odmora, razgovarajte s liječnikom. Iza dugotrajne pospanosti mogu se nalaziti anemija, poremećaji štitnjače, apneja u snu, infekcije, nuspojave lijekova ili drugi uzroci koje dodatno spavanje neće riješiti.
Foto: Magnific
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Može li vruća kupka sniziti tlak više od pola sata vježbanja? Nova studija daje zanimljiv odgovor