Topla kupka na kraju dugog dana obično je sinonim za opuštanje. No nova studija pokazuje da uranjanje u vruću vodu može izazvati i mjerljive promjene u krvnim žilama te kratkotrajno sniziti krvni tlak. U nekim su pokazateljima promjene bile izraženije nego nakon pola sata umjerene vožnje sobnog bicikla, ali to ne znači da kupka može zamijeniti tjelovježbu.
U istraživanju objavljenom u časopisu European Journal of Applied Physiology sudjelovalo je 25 osoba u dobi od 45 do 70 godina s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću. Svaka je osoba u različitim danima prošla dvije intervencije: 30 minuta vožnje sobnog bicikla umjerenim intenzitetom te 30 minuta sjedenja u vodi temperature 40 °C, uronjena približno do donjeg dijela prsne kosti.
Što se događalo s krvnim žilama?
Nakon uranjanja u vruću vodu istraživači su zabilježili veće povećanje promjera sitnih krvnih žila u koži, brzine i količine protoka krvi te broja mikroskopskih žila kroz koje je bilo moguće uočiti protok. Sistolni i dijastolni tlak također su se nakon kupke smanjili više nego nakon umjerenog bicikliranja.
Razlog nije taj što voda „vježba” umjesto nas. Toplina podiže tjelesnu temperaturu i potiče širenje krvnih žila kako bi se višak topline lakše otpustio kroz kožu. Povećani protok stvara mehanički podražaj duž stijenki krvnih žila, sličan jednom dijelu odgovora koji nastaje tijekom kretanja.
Zašto kupka ipak nije bolja od treninga?
Dvije su aktivnosti uspoređene prema trajanju, ali ne i prema toplinskom ili ukupnom fiziološkom opterećenju. Vruća kupka snažnije je povisila temperaturu tijela, dok je vježbanje izazvalo veći porast srčane frekvencije i uključilo aktivan rad mišića. Upravo zato autori upozoravaju da rezultat ne treba tumačiti kao dokaz da je uranjanje u toplu vodu općenito učinkovitije od tjelovježbe.
Istraživanje je bilo malo i pratilo je samo neposrednu reakciju nakon jedne kupke. Ne govori nam može li takva navika dugoročno smanjiti rizik od srčanih bolesti, moždanog udara ili drugih zdravstvenih problema. Tjelovježba istodobno jača mišiće i kosti, poboljšava kondiciju te donosi niz metaboličkih i psiholoških dobrobiti koje pasivno grijanje ne može nadomjestiti.
Nalaz je ipak zanimljiv za osobe koje zbog ograničene pokretljivosti, bolesti ili oporavka trenutačno ne mogu redovito vježbati. Pasivna toplinska terapija jednog bi dana mogla postati dopunski način poticanja cirkulacije i funkcije krvnih žila, no potrebno je utvrditi kome koristi, koliko često i pod kojim uvjetima.
Vruća kupka nije sigurna za svakoga
Voda od 40 °C vrlo je topla i može izazvati naglo širenje krvnih žila, pad tlaka, slabost ili vrtoglavicu, osobito pri ustajanju iz kade. Dodatan oprez potreban je osobama s niskim ili nekontroliranim krvnim tlakom, srčanim bolestima, poremećajima ritma te onima koji uzimaju terapiju koja utječe na tlak. Američka udruga za srce savjetuje osobama s hipertenzijom da se o vrućim kupkama i saunama posavjetuju sa zdravstvenim stručnjakom ako imaju nedoumica.
Ako se tijekom kupke pojave mučnina, vrtoglavica, slabost, lupanje srca ili nelagoda u prsima, treba odmah izaći iz vode – polako i uz pridržavanje te potražiti pomoć ako simptomi ne prolaze. Alkohol i vrlo vruća kupka nisu dobra kombinacija.
Zaključak zato nije da tenisice možemo zamijeniti kadom. Mnogo je jednostavniji: toplina može biti snažan fiziološki podražaj, a topla kupka možda nudi više od osjećaja opuštanja. Za većinu ljudi ona može biti ugodan dodatak zdravim navikama, ali ne i zamjena za kretanje, terapiju ili liječnički savjet.
Foto: Pexels, Magnific
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Kako pobijediti jutarnju anksioznost?