Ponekad smo umorni jer smo prethodne noći loše spavali, nekoliko dana radili više nego inače ili nismo imali dovoljno vremena za oporavak. Takav umor najčešće se smanjuje nakon sna, mirnijeg vikenda ili rasterećenja rasporeda. No kada iscrpljenost traje, a odmor više ne vraća energiju, korisno je zastati prije nego što sve proglasimo burnoutom.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, burnout je povezan s kroničnim stresom na radnome mjestu kojim se nije uspješno upravljalo. Prepoznaje se kroz iscrpljenost, sve veću emocionalnu udaljenost ili cinizam prema poslu te osjećaj smanjene profesionalne učinkovitosti. Odnosi se upravo na radni kontekst, premda se njegove posljedice mogu preliti na san, odnose i svakodnevno funkcioniranje.
Ako se nakon nekoliko slobodnih dana osjećamo bolje, ali se težina vrati čim otvorimo poslovni e-mail, problem možda nije samo manjak sna. Ako nam je, pak, energija niska u svim područjima života i na poslu, i kod kuće, i tijekom aktivnosti koje inače volimo – uzrok može biti širi. Dugotrajan stres, anksioznost, sniženo raspoloženje, nedovoljno kvalitetan san, previše obveza, premalo kretanja ili oporavak nakon bolesti mogu izgledati vrlo slično.
Ponekad nam energiju ne oduzima količina obveza, nego njihov tip
Nije jednako imati mnogo posla koji nam ima smisla i provoditi dane u zadacima nad kojima nemamo kontrolu. Energiju mogu trošiti stalna dostupnost, nejasna očekivanja, česti prekidi, odnosi u kojima ne možemo biti opušteni i osjećaj da nikada ništa nije završeno. Iscrpljujuće može biti i neprestano donošenje sitnih odluka, prebacivanje između zadataka te vrijeme provedeno u iščekivanju poruka, zahtjeva i tuđih reakcija.
Zato pitanje: „Jesam li umoran?” nije uvijek dovoljno precizno. Korisnije je nekoliko dana pratiti kada se umor pojačava. Budimo li se iscrpljeni ili energija pada tek nakon određenih sastanaka? Osjećamo li olakšanje kada se neki plan otkaže? Troši li nas sam posao ili način na koji je organiziran? Imamo li slobodno vrijeme ili ga samo ispunjavamo drukčijom vrstom obveza? Takva pitanja često otkrivaju obrazac koji se iza opće iscrpljenosti teško vidi.
Kratka provjera vlastite energije
Na kraju dana možemo zapisati tri stvari: što nam je uzelo najviše energije, što ju je barem malo vratilo i što sutra možemo smanjiti, odgoditi ili drukčije organizirati. Cilj nije precizno mjeriti svaku promjenu raspoloženja, nego razlikovati prolazni umor od problema koji se ponavlja. Nekome će pomoći raniji odlazak na spavanje, drugome razgovor o količini posla, jasnije granice ili dan bez društvenih obveza.
Umor ipak ne treba uvijek rješavati samo promjenom rasporeda. Ako traje nekoliko tjedana, ometa svakodnevni život ili ga prate promjene raspoloženja, gubitak težine, zadihanost, lupanje srca, izražena slabost ili san nakon kojeg se i dalje budimo iscrpljeni, potrebno je razgovarati s liječnikom.
Uzrok mogu biti, među ostalim, anemija, poremećaji štitnjače, problemi sa spavanjem, infekcije ili djelovanje određenih lijekova. Pravi odgovor zato nije uvijek „moram se više odmarati”, nego najprije: od čega se zapravo oporavljam?
Foto: Magnific
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Od burnouta do zemlje pod noktima: “Mislila sam da kopam vrt, a zapravo sam spašavala sebe”