PIŠE: Andrea Papst Lopac, magistra farmacije, instruktorica indoor cycling programa i osnivačica brenda Hahari
Suha koža, crvenilo i osjećaj zatezanja nakon kupanja često nas potaknu na potragu za boljom kremom. Međutim, dio odgovora možda se nalazi u proizvodu kojim kožu svakodnevno peremo. Znate li prepoznati sastojke koji mogu utjecati na njezinu prirodnu zaštitnu barijeru i mikrobiom?
Kada djetetu primijetimo suhu, hrapavu ili nadraženu kožu, najčešće posežemo za bogatijom kremom ili balzamom. Slično postupamo i kada na vlastitoj koži primijetimo zatezanje, perutanje ili povećanu osjetljivost. Pritom često zanemarujemo jedan od najvažnijih koraka svakodnevne njege – čišćenje.
Kao farmaceutkinja, posebno bih voljela skrenuti pozornost na činjenicu da nije svejedno čime peremo kožu, osobito kada je riječ o dječjoj koži ili osjetljivoj koži odraslih.
Zašto je koža nakon kupanja ponekad suha i zategnuta?
Našu kožu štiti složen sustav koji uključuje rožnati sloj epidermisa, njegove lipide, površinski hidrolipidni film i mikrobiom kože. Njihova zajednička uloga iznimno je važna jer omogućuje koži da zadržava vlagu, ograničava prodor vanjskih iritansa i održava uvjete potrebne za normalno funkcioniranje.
Dječja koža, osobito tijekom najranije dobi, prolazi kroz razvoj i sazrijevanje svojih zaštitnih funkcija. Kod djece s atopijskim dermatitisom, kao i kod odraslih s osjetljivom ili suhom kožom, zaštitna barijera može biti dodatno oslabljena.
Kada se svakodnevno koristi sredstvo za pranje koje pretjerano uklanja površinske lipide ili izaziva iritaciju, koža može postati još suša i osjetljivija. Dugo tuširanje, vruća voda i neprilagođeni proizvodi dodatno mogu pogoršati stanje.
Naša koža dom je milijardama mikroorganizama
Na koži živi čitava zajednica bakterija, gljivica i drugih mikroorganizama koju nazivamo kožnim mikrobiomom. Iako smo navikli bakterije povezivati s nečim što treba ukloniti, mnogi od tih mikroorganizama prirodni su i korisni stanovnici naše kože.
Oni sudjeluju u održavanju njezine zaštitne funkcije, komuniciraju s imunološkim sustavom i pomažu ograničiti naseljavanje potencijalno štetnih mikroorganizama.
Posebno je zanimljivo da se mikrobiom počinje oblikovati već pri rođenju te se tijekom djetinjstva razvija i mijenja. Njegov sastav ovisi o dobi, dijelu tijela, okolišu, stanju kože i brojnim drugim čimbenicima.
Zdrava koža zato nije sterilna koža. Ona je složen ekosustav u kojem mikroorganizmi i stanice kože neprestano međusobno djeluju. Zaštitna barijera i mikrobiom pritom su usko povezani. Promjene u stanju kože mogu utjecati na njezin mikrobiom, dok mikroorganizmi svojim djelovanjem mogu pridonositi održavanju ili narušavanju njezine ravnoteže.
Upravo zato sve više pažnje posvećujemo ne samo sastojcima koje nanosimo na kožu nego i načinu na koji svakodnevna higijena utječe na njezino prirodno mikrobno okruženje.
Što se s mikrobiomom događa kada peremo kožu?
Svaki put kada peremo kožu, utječemo na uvjete u kojima žive njezini mikroorganizmi. Sredstva za pranje mogu privremeno promijeniti pH vrijednost kože, ukloniti dio površinskih lipida i utjecati na sastav njezine mikrobiote.
Koliko će promjene biti izražene i dugotrajne ovisi o formulaciji proizvoda, učestalosti pranja i stanju kože. Kod djece i osoba s osjetljivom ili atopiji sklonom kožom posebno je važno birati proizvode koji učinkovito čiste, ali pritom što manje narušavaju prirodne uvjete na površini kože. Upravo zato pri odabiru sredstva za pranje vrijedi razmišljati i o njegovu utjecaju na mikrobiom, a ne samo o tome koliko se dobro pjeni ili kakav osjećaj ostavlja nakon ispiranja.
Surfaktanti: sastojci koji čiste kožu, ali nisu svi jednako nježni
Svako sredstvo za pranje treba sadržavati sastojke koji omogućuju uklanjanje nečistoća, znoja i viška masnoće. Tu ulogu imaju surfaktanti, odnosno površinski aktivne tvari. Među često korištenim surfaktantima nalaze se i oni relativno niske cijene, što ih čini čestim izborom u kozmetičkoj industriji. Ipak, važno je razumjeti da surfaktanti nisu jednaki prema svojem potencijalu za iritaciju kože.
Sljedeće nazive vrijedi prepoznati na INCI popisu:
Sodium Lauryl Sulfate (SLS) – učinkovit anionski surfaktant koji dobro uklanja masnoće i stvara pjenu, ali ima izraženiji potencijal za iritaciju kože. Nije preporučljiv za vrlo suhu, osjetljivu ili atopiji sklonu kožu.
Sodium Laureth Sulfate (SLES) – također vrlo čest surfaktant, u pravilu blaži od SLS-a, ali njegov stvarni učinak na kožu ovisi o koncentraciji i ostalim sastojcima formulacije.
Sodium Coco-Sulfate – surfaktant koji može biti dobiven iz kokosova ulja, no prirodno podrijetlo ne znači automatski i nježnost. Riječ je o smjesi sulfatnih surfaktanata koja također može imati iritirajući potencijal.
Postoje i surfaktanti koji se često koriste pri formuliranju nježnijih sredstava za čišćenje, primjerice Coco-Glucoside, Decyl Glucoside i Sodium Cocoyl Glutamate.
Oni mogu biti dobar izbor u proizvodima namijenjenima osjetljivoj koži, ali njihov naziv na deklaraciji sam po sebi nije jamstvo da je cijeli proizvod blag.Važna je kombinacija surfaktanata, njihova koncentracija, pH vrijednost i ukupna formulacija.
Kako čitati INCI popis prije kupnje?
INCI je međunarodni sustav označavanja kozmetičkih sastojaka. Sastojci se u pravilu navode prema padajućem redoslijedu koncentracije, dok oni prisutni u koncentraciji manjoj od 1 % mogu biti navedeni drukčijim redoslijedom.
Prilikom sljedeće kupnje sredstva za pranje pogledajte prvih nekoliko sastojaka, osobito surfaktante koji se obično nalaze odmah nakon vode. Prepoznate li neki od navedenih naziva, to može biti koristan početak za procjenu formulacije, ali ne i dovoljan razlog da proizvod automatski proglasite lošim.
Kod osjetljive kože važno je obratiti pozornost i na dodane mirise, koji kod pojedinih osoba mogu izazvati iritaciju ili alergijsku reakciju.
Kvalitetno sredstvo za pranje kože treba učinkovito ukloniti nečistoće, ali pritom biti dovoljno nježno da očuva njezinu prirodnu zaštitnu barijeru i ravnotežu mikrobioma. Upravo zato važnost pridajem pažljivo odabranim sastojcima i njihovoj kombinaciji u formulaciji proizvoda.
Suvremena kozmetika sve više pažnje posvećuje mikrobiomu
Posljednjih godina sve više razumijemo koliko je zdravlje kože povezano s mikroorganizmima koji na njoj prirodno žive. Zbog toga se i razvoj suvremene kozmetike sve više usmjerava na formulacije koje nastoje očuvati prirodnu ravnotežu mikrobioma.
Korak dalje u razvoju kozmetike predstavljaju proizvodi čiji je utjecaj na mikrobiom kože ispitan neovisnim testiranjima, poput onih koje provodi institut MyMicrobiome, čime se omogućuje procjena djelovanja cjelovite formulacije na odabrane mikroorganizme kože, a ne samo pojedinačnih sastojaka.
Ili ako može:
Primjer takvog pristupa dolazi i iz Hrvatske. Hahari, domaći brend organske dječje kozmetike, razvio je proizvode s neovisno potvrđenim pozitivnim djelovanjem na mikrobiom kože prema kriterijima međunarodnog instituta MyMicrobiome. Takva testiranja omogućuju procjenu utjecaja gotove formulacije na odabrane mikroorganizme kože te predstavljaju dodatnu vrijednost pri odabiru kozmetike, osobito za dječju i osjetljivu kožu.
Takva ispitivanja predstavljaju dodatnu vrijednost pri procjeni proizvoda, uz razumijevanje da rezultati ovise o korištenoj metodologiji i da sami po sebi ne dokazuju sve moguće dugoročne učinke na zdravlje kože.
Ovakav pristup posebno je zanimljiv u razvoju kozmetike namijenjene dječjoj i osjetljivoj koži, gdje je očuvanje prirodnih zaštitnih mehanizama jedan od ključnih ciljeva njege.
Njega kože počinje već tijekom kupanja
Za svakodnevnu higijenu djece i odraslih s osjetljivom kožom prednost imaju kratka kupanja ili tuširanja mlakom vodom, nježna sredstva za pranje i odgovarajuća njega nakon kupanja.
Nema potrebe svakodnevno intenzivno čistiti svaki centimetar kože, osobito ako je ona već suha ili sklona iritacijama. Odgovarajuću količinu proizvoda i učestalost pranja treba prilagoditi dobi, aktivnosti i potrebama kože.
Navikli smo vjerovati da dobra njega počinje nanošenjem kvalitetne kreme, no možda bismo je trebali promatrati malo drukčije.
Prije nego što počnemo tražiti proizvod koji će koži vratiti ono što joj nedostaje, vrijedi provjeriti oduzimamo li joj svakodnevnim čišćenjem više nego što je potrebno. Naša koža već ima vlastite mehanizme zaštite, a na nama je da svakodnevnom njegom te mehanizme što bolje podržimo.
Tekst: Andrea Papst Lopac, magistra farmacije, instruktorica indoor cycling programa i osnivačica brenda Hahari
Andrea Papst Lopac je magistra farmacije, instruktorica indoor cycling programa vježbanja, osnivačica brenda Hahari te majka koja strastveno vjeruje u holistički pristup zdravlju i ljepoti. Andreina glavna misija je pronalazak najučinkovitijih metoda za brigu o zdravlju uma i tijela žene kako bi se osjećala i izgledala maksimalno odlično svaki dan, te prenošenje znanja ženama svih dobi koje žele to isto. Kroz svoj Instagram profil redovito dijeli isprobane i učinkovite prirodne metode brige o zdravlju i ljepoti, a kroz online program Minimum rituala za maksimum ljepote pomaže ženama da se brže i lakše dovedu u stanje zadovoljstva sobom.
Foto: Freepik, arhiva
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Andrea Papst Lopac: Zašto smo od menopauze napravile baba-rogu?