Umor koji ne prolazi, loš san, razdražljivost, slabija koncentracija i kilogrami koji se najviše nakupljaju oko struka često se pripisuju visokom kortizolu. Taj je izraz postao toliko popularan da se gotovo svaka posljedica napornog razdoblja objašnjava hormonom stresa. No osjećati se iscrpljeno nije isto što i imati patološki povišenu razinu kortizola.
Kortizol stvaraju nadbubrežne žlijezde, a tijelu pomaže održavati krvni tlak i razinu glukoze, upravljati upalnim odgovorom te odgovoriti na fizički i emocionalni stres. Njegova se razina prirodno mijenja tijekom dana: najviša je ujutro, a zatim postupno pada. Privremeni porast u stresnoj situaciji očekivana je reakcija organizma, a ne dijagnoza.
Problem nastaje kada je kortizola previše tijekom duljeg razdoblja. Stanje poznato kao Cushingov sindrom rijetko je i ne prepoznaje se prema jednom simptomu, već prema kombinaciji promjena koje s vremenom postaju sve izraženije.
Koji simptomi zaslužuju pozornost?
Dugotrajan višak kortizola može dovesti do debljanja u području trupa, dok ruke i noge ostaju razmjerno tanke. Mogu se pojaviti zaobljenije lice, nakupljanje masnog tkiva oko vrata i gornjeg dijela leđa, široke ljubičaste strije, lako nastajanje modrica i slabost mišića – primjerice, otežano ustajanje sa stolca ili penjanje stepenicama.
Mogući su i povišen krvni tlak, povišena razina šećera u krvi, sporije zacjeljivanje rana, češće infekcije, promjene raspoloženja i poteškoće s koncentracijom. Kod žena se mogu javiti neredovite menstruacije i pojačana dlakavost, a dugotrajno stanje može oslabiti kosti. Važan je obrazac: nekoliko simptoma koji se pojavljuju zajedno i postupno napreduju, a ne samo loš tjedan ili razdoblje pojačanog stresa.
Stres nije isto što i Cushingov sindrom
Kronični stres može poremetiti san, povećati apetit, pogoršati raspoloženje i ostaviti nas bez energije. Isti simptomi mogu pratiti anemiju, probleme sa štitnjačom, perimenopauzu, depresiju, anksioznost ili nedostatak sna. Zbog toga nasumično mjerenje kortizola, osobito bez liječničke procjene, često ne daje koristan odgovor.
Najčešći uzrok Cushingova sindroma je dugotrajno uzimanje većih doza kortikosteroidnih lijekova. Oni se mogu primjenjivati u tabletama, injekcijama, inhalatorima ili kremama, ovisno o bolesti. Terapiju nikada ne treba prekidati naglo niti mijenjati bez dogovora s liječnikom. Rjeđe, višak kortizola nastaje zbog promjena hipofize, nadbubrežnih žlijezda ili drugih tumora koji utječu na stvaranje hormona.
Kada ima smisla provjeriti kortizol?
Razgovor s liječnikom opravdan je ako se uz umor pojavljuju izražena mišićna slabost, lako nastajanje modrica, ljubičaste strije, promjena raspodjele masnog tkiva, novonastali povišen tlak ili šećer te poremećaji menstruacije. Važno je navesti sve lijekove, uključujući kortikosteroidne kreme, inhalatore i povremene injekcije.
Kortizol se ne procjenjuje jednim univerzalnim testom. Ovisno o simptomima, liječnik može predložiti mjerenje slobodnog kortizola u 24-satnom urinu, kasnovečernji test iz sline ili test supresije deksametazonom. Za pouzdaniju procjenu često je potrebno potvrditi nalaz s više od jednog testa.
Visoki kortizol ne bi trebao postati etiketa za svaku iscrpljenost. Simptome vrijedi ozbiljno shvatiti, ali i precizno provjeriti njihov uzrok. Tijelu ponekad doista treba više sna, manje obveza i prostor za oporavak, a ponekad mu treba medicinska obrada – i važno je znati prepoznati razliku.
Foto: arhiva
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Nevidljivi tabu: Demistificiranje genitourinarnog sindroma menopauze (GSM)