Našu seriju edukativnih članaka o debljini nastavljamo tekstom koji je napisao liječnik Andrija Karačić koji je i vlasnik Centra za crijevni mikrobiom. On nam je kroz dva članka objasnio kako je debljina povezana s našim crijevnim mikrobiomom. Više detalja ćete saznati iz prvog teksta koji slijedi u nastavku.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
U modernom svijetu su nezarazne pandemije zaista zamijenile većinu vremenu one zarazne pandemije. Dobro, ponekad naš svijet paralizira jedan sasvim sitan virus, ali većinu vremena se moderni svijet bori s jednim, doslovce debelim problemom. Naš zdravstveni sustav zadnjih desetljeća paralizira pandemija pretilosti, sa svakom godinom sve više. Trošimo milijarde na liječenje problema prouzrokovanih pretilošću. Zašto?
Danas brojimo dvije milijarde stanovnika ovog planeta s prekomjernom tjelesnom masom. Brojevi su loši, i rapidno postaju sve gori. Djeca, mladi, nerazvijene države, kao da se u svijetu opsjednutim izgledom svi natječu tko će biti što deblji. Civilizacija ljepote na ekranima i zaslonima postala je obilježena prekomjernom tjelesnom masom svih njezinih društvenih segmenata u fizičkom svijetu. Koja ironija. Kugu, gubu i tuberkulozu zamijenile su pretilost, dijabetes i masna jetra. U krizi smo. No, ima li nade?
Kad gledamo literaturu baš i nema. Konzervativne mjere u suzbijanju pretilosti pokazale su se neuspješnim. O prehrani i promjeni načina života nećemo ni pričati. Pa čak i popularna kirurgija, smanjivanje i prespajanje probavnog sustava samo da bi se zaustavio rast tjelesne mase, ima limitirane učinke. Postoji neka sitna nada da će nova farmakološka rješenja kao što su GLP-1 agonisti pomoći barem dijelu populacije. No, stručnjaci koji rade s pretilim osobama svjedoče kako nam i oni možda neće biti dostatni za pobjedu protiv ove opake bolesti. Zar je sve uzalud? Zar znanost jednostavno ne može više otkriti taj dugo sanjani lijek protiv pretilosti? Zašto gubimo borbu protiv sitnih adipocita, koji unatoč svim naporima, ne žele pustiti uskladištene trigliceride?
Vrlo jednostavno. Mi i dalje ne razumijemo pretilost u potpunosti.
Danas se smatra kako je pretilost zapravo vrlo heterogen skup različitih poremećaja obilježenih istim dijagnostičkim karakteristikama: BMI preko 35 kg/m2 ili više. No, ne znamo kako liječiti pretilost učinkovito jer zapravo ne znamo što je točno u njezinoj podlozi. Patofiziologija pretilosti je iznimno složena. Priča o prehrani bogatoj kalorijama i životu siromašnom fizičku aktivnošću i dalje dobro oslikava kako se pretilost razvija u većini slučajeva, no ne objašnjava ih sve. Zašto će netko početi skladištiti višak masti u i izvan masnog tkiva nije u potpunosti razjašnjeno. Iako danas znamo kako masno tkivo nije inertno kako izgleda te se svim silama trudi opstati proupalnim citokinima i adipokinima unatoč svih pokušaja rješavanja istog, neki znanstvenici upiru prst u jednog igrača, koji se dugi niz godina skrivao u tami naše utrobe. Crijevni mikrobiom.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Iako ne jedan, već trilijuni mikroskopskih igrača, čini se kako upravo u našim crijevima cijela priča o pretilosti dobiva zaokret. Iako teoretski možemo živjeti bez crijevnog mikrobima, svatko od nas nosi svojih kilo do dvije crijevnih mikrobioma sa sobom kroz život. Njegovo mikroskopsko veličanstvo naime regulira mnoštvo toga u našem tijelu. Razine šećera u krvi, apetit i psihu. Iako se dugo smatralo kako postoji samo povezanost između crijevnog mikrobioma i naših kila, odnosno kako imamo crijevni mršavih i pretilih, danas znamo kako je ova veza uzročno-posljedična. Znači naš crijevni mikrobiom nas deblja?
Da. Odnosno ovisi.
Naš privatni nacionalni park i njegov eko-sustav „Crijevni mikrobiom“ je zdrav ako je raznolik i stabilan, funkcionalan i uravnotežen. Isto kao i bilo koji drugi eko-sustav na našem planetu. No, ovaj je u nama. Naša privatna džungla bakterija zahvaljujući svojem vlastitom metabolizmu regulira naš energetski balans: odnosno koliko ćemo kalorija dodatno unijeti, potrošiti ili izlučiti. Pretile osobe, i one koje imaju sklonost prekomjernoj tjelesnoj masi, imaju mikrobiom koji unosi dodatne kalorije. Kad ograničimo unos kalorija naš mikrobiom počinje nakon nekog vremena gubiti kalorije. Jedini način da saznate je li Vaš crijevni mikrobiom zadržava ili gubi kalorije je analizom crijevnog mikrobioma. Smatra se kako bi upravo rane promjene crijevnog mikrobioma mogle predvidjeti razvoj pretilosti i bolesti povezanih s pretilošću: dijabetes, masnu jetru i aterosklerozu. Kad počinje problem?
Kad počinje propadati eko-sustav. Što se tad događa? Pročitajte u drugom dijelu članka koji vas očekuje već sutra.
Moglo bi vas zanimati i: Debljina nije samo estetski problem – Donosimo seriju edukativnih članaka
Tekst: dr.med. Andrija Karačić
Foto: Pexels