Mjesec studeni u znaku je muškog zdravlja: Tim povodom razgovaramo s mladim liječnikom  Andrijom Karačićem, vlasnikom Centra za crijevni mikrobiom.

by Anđela Sabranović

Teoretski svi znamo kako crijeva imaju veliku ulogu za naš organizam, no nažalost često im se ne posvećuje pažnja koju ustvari zaslužuju. Crijevni mikrobiom utječe na naše cjelokupno funkcioniranje, a o tome više saznajte u intervjuu s liječnikom Andrijom Karačićem koji je i vlasnik Centra za crijevni mikrobiom.

Od kuda ideja za pokretanjem Centra za crijevni mikrobiom?

Tijekom studija Medicine, često sam imao priliku putovati do svoje rodbine, što u Švicarskoj, što u Hercegovini, zbog čega sam dobio naviku uspoređivati ove dvije sredine i njihove ljude. Tada kao studenta Medicine posebno me fascinirala diskrepancija između zdravlja i zdravstvenih navika jednog i drugog dijela obitelji. Moji djedovi i babe u Hercegovini su praktični živjeli na suhomesnatim proizvodima domaće proizvodnje i kiselom kupusu, pušili i redovito pili rakiju ili vino, dok su moji švicarski rođaci držali dijete, pješačili i biciklirali po Alpama i strogo apstinirali od svih poroka. Dok su ovi prvi bili opušteni u vezi svog zdravlja i govorili kako će umrijeti kad im za to bude vrijeme, ovi drugi su me neprestano ispitivali za svoje zdravstveno stanje i brinuli kakve će posljedice ova ili ona abnormalnost u laboratorijskom nalazu imati po njihov život i tražili najnovije suplemente dobrotvorne za njihovo zdravlje. I dok me fakultet učio kako bi ovaj švicarski dio obitelji trebao biti „zdraviji“, upravo su se oni neprestano žalili na kronične bolove u trbuhu, glavobolje, alergije, ili kožne probleme. Stekao sam dojam kako je hercegovački dio obitelji nešto štitilo od svih tih poznatih rizičnih čimbenika, a švicarski dio obitelji bio u potpunosti lišen tog, iako su sami ulagali najveće napore kako bi zaštitili svoje zdravlje. No, odgovore na ova promatranja nisam dobio tijekom fakulteta. Tek po završetku studija i sudjelovanja u studijama nailazim na pojam „crijevnog mikrobioma“ koji se dubljim poniranjem u literaturu sve više pretvara u odgovor na mnogobrojna moja pitanja. Danas je područje crijevnog mikrobioma u velikoj ekspanziji i brzina pristizanja novih odgovora na mnoga aktualna pitanja iznenađuje sve nas uključene u rad s crijevnim mikrobiomom. Čini se kako je upravo crijevni mikrobiom čimbenik koji nam je nedostajao u slagalici zašto smo nikad nezdraviji, unatoč rastućem konstantnom trudu oko zdravlja. Stoga je moja osobna vizija bavljenja crijevnog mikrobioma upravo pružanje odgovora modernom čovjeku kako zaista, iz dubine potaknuti svoje zdravlje.

Kako bi nam ukratko opisao što je to mikrobiom?

Školska definicija glasi kako crijevni mikrobiom označava eko-sustav mikroorganizama unutar naših crijeva. Po meni je to dosta apstraktno i zvuči kao da nosimo nekakav ocean ili prašumu u nama. A zapravo je to cijela galaksija. Naime, unutar nas ima trilijuna mikroorganizama raspoređenih unutar tisuću vrsta. Iako nevidljiva golim okom naša crijeva zapravo prekriva gusta mreža mikroskopskih struktura, od bakterija, gljivica do virusa, a ona teži oko jedan kilogram. Galaksiju crijevnog mikrobioma golim okom možete vidjeti samo kad pogledate duboko u jedan predmet u Vašem domu – WC školjku. Naime 40% suhe tvari stolice su mikroorganizmi, nekih 100 milijardi bakterija po gramu stolice, od tog su 50% živi. Sad znate da kad drugi pogledate u WC školjku, nešto gleda i u Vas.

Za što je sve važan crijevni mikrobiom?

Znanje o crijevnom mikrobiomu je tijekom prošlog desetljeća blago rečeno eksplodiralo. Razvojem novih metoda dobili smo mogućnost precizno detektirati i analizirati genetski materijal naših mikroskopskih podstanara, zbog čega više ne ovisimo o mukotrpnom uzgoju u petrijevkama i drugim medijima. Danas ne gledamo više blijedo u WC školjku, već  možemo dobiti detaljnu sliku stanja našeg crijevnog mikrobioma mapiranjem gena bakterija iz sitnog uzorka stolice. Zahvaljujući velikom interesu i trudu svjetske znanstvene zajednice kroz mapiranje crijevnog mikrobioma oko cijelog svijeta danas znamo kako je crijevni mikrobiom ključan za sve organe i organske sustave našeg organizma. Ukratko znamo da mi ljudi bez crijevnog mikrobioma ne bi bili isti – drugačije bi se hranili, izgledali i ponašali.

„Germ-free“ miševi, sterilni miševi bez crijevnog mikrobioma primjerice potpuno su drugačiji od normalnih miševa: pretili su, narušenog imunosnog sustava i pokazuju devijantno socijalno ponašanje. Crijevni mikrobiom svoju važnu ulogu zahvaljuje koevoluciji s našim crijevima zadnjih nekoliko milijuna godina. Ako je čovjek složeno računalo s mozgom kao procesorom, crijeva su hardware – ekran na kojem vanjski svijet dolazi izravno u interakciju s nama. Zbog toga su crijeva najveći endokrinološki i imunološki organ. Koevolucijom na tom ekranu razvio se i software, crijevni mikrobiom koji regulira interakciju vanjskog svijeta s našim ekranom. Služeći se tom analogijom postoji jasno zašto je crijevni mikrobiom za sve komponente našeg računala: od mozga procesora do metabolizma kao operativnog sustava i antivirusnog programa kao zaštite od infekcija.

Danas se sve više zna o povezanosti mozga i crijeva, odnosno o tome da su naše mentalno i tjelesno zdravlje neraskidivo povezani. Kakvo je tvoje iskustvo iz prakse. Jesu li ljudi svjesni toga?

Odnos crijevnog mikrobioma i mozga danas definiramo modelom „os crijevo-mozak“. Ovaj model objašnjava kako crijevni mikrobiom intimno komunicira s našim mozgom i obrnuto. Zanimljivo je kako je 9 od 10 informacija izmijenjenih između crijeva i mozga krenulo upravo iz crijeva. Autoput kojim slikovito možemo zamisliti da te informacije putuju je deseti moždani živac, nervus vagus, latinski živac lutalica koji iz mozga luta sve do debelog crijeva gdje daje izdanke u crijevni živčani sustav. Upravo ovaj crijevni živčani sustav nazivamo i „drugim mozgom“ jer on potpuno autonomno regulira sve živčane aktivnosti povezane s našom probavom. Iako ovo zvuči vrlo teoretski, siguran sam da ste i Vi iskusili moć osi crijevo-mozak i našeg drugog mozga.

Sjećate se ispitnih rokova i učestalih odlazaka na WC, bolova u trbuhu kad ste tužni ili leptirića u crijevu kad ste zaljubljeni? Iako ju je znanost tek sad opisala, za moć osi crijevo-mozak znali ste i prije intuitivno, siguran sam. Ono što je fascinantno je činjenica što zahvaljujući analizi crijevnog mikrobioma možemo dobiti sliku funkcioniranje osi crijevo-mozak svakog od nas, jer crijevni mikrobiom prvi reagira primjerice na kronični stres koji se iz mozga preko osi prelije u crijeva. Danas čak znamo kako određene bakterije reagiraju na stresne situacije, kao što su primjerice gore spomenuti ispitni rokovi. Mislim da svi mi nekako u dubini doslovce osjećamo kako su naše misli, osjećaji i strahovi usko povezani s našim crijevima, ali nam tek polako znanost potvrđuje sve te dobro poznate „gut feeling“-e.

Kakav je crijevni mikrobiom kod nas Hrvata, imaš li neki podatak?

Za razliku od nekih država kao što su SAD, Kina, Nizozemska itd. koji su uložili velike napore i velika sredstva i proveli projekte mapiranja crijevnog mikrobioma na nacionalnoj razini, mi u Hrvatskoj takvih sličnih projekata nema. Postoje nekolicina manjih inicijativa, no zbog zahtjevnosti ovakvih projekta, posebice u smislu financijskih resursa, one su ograničene na manje populacijske uzorke. Zbog nedostatka podataka, ne možemo napraviti usporedbu hrvatskog crijevnog mikrobioma i primjerice američkog ili kineskog. No, dovoljan je pogled u tipične hrvatske ulice, domove i tanjure kako bi postalo jasno kako crijevni mikrobiom u Hrvata i nije najbajniji. Prosječni Hrvat redovito zalazi u svoju omiljenu pekarnicu i „uživa“ u čarima brzog i jednostavnog, ali vlaknima siromašnog obroka. Često u svom radu u CCM imam dojam kako se uporno ponavljam: povećati unos vlakana, povećati unos vlakana i povećati unos vlakana.

Od 10 pacijenata tek 1 do 2 pacijenta u CCM-u ima uredne udjele bakterija povezanih s metabolizmom vlakana, koje su ključne za naše zdravlje zbog svog protuupalnog učinka. Pored ove pojave, moram zaista priznati kako se crijevni mikrobiom svakog od našeg pacijenta iznimno razlikuje te ih je teško svrstavati u nekakve tipove ili skupine. Problem je u nekim mikrobiomima relativno visoka pojavnost bakterija povezanih s unosom određenih skupina namirnica (životinjske, mliječne, bogate škrobom), dok je kod drugih problem pretjerana aktivnost osi crijevo-mozak koja dovodi do relativno visokih udjela proupalnih bakterija. Jedan zanimljiv fenomen kojeg često vidim u kliničkoj svakodnevici je problem metaboličke disregulacije, što bi se laički najlakše dalo objasniti kao preučinkovit crijevni mikrobiom. Naš metabolizam je učinkovit koliko i naš crijevni mikrobiom, što u praksi znači da naš crijevni mikrobiom može izvući iz naše prehrane i do dodatnih 300-400  kilokalorija dnevno. Postoji nekoliko parametara „metaboličke disregulacije“ od strane crijevnog mikrobioma te je zanimljivo kako čak kod osoba normalne tjelesne mase ponekad vidimo znakove preučinkovitog crijevnog mikrobioma. No, crijevni mikrobiom je zapravo individualan kao naš otisak prsta jer svatko od nas svojim životnim odlukama kreira potpuno drugačije uvjete za crijevni mikrobiom. Stoga dok ne mapiramo crijevni mikrobiom Hrvata na nacionalnoj razini kao što su to učinili veće države, zaista nisam sklon generalizaciji i proglašavanju nekih opće važećih fenomena. Svakako bih htio naglasiti kako su trend definitivno manjkavi udjeli bakterija koji metaboliziraju vlakna, koje su jako važno za naše sveukupno zdravlje.

Što zapravo dobiva vaš klijent dolaskom u CCM? Dolaze li ti samo osobe sa zdravstvenim problemima ili bi bilo preporučljivo svima doći i „upoznati se“ s vlastitim mikrobiomom?

Misija CCM je ponuditi ne samo najkvalitetniju moguću analizu crijevnog mikrobioma na europskom tržištu, već i praktičnu i razumljivu interpretaciju rezultata. Mislim da je problem što ljudi naprave analizu crijevnog mikrobioma, ali onda dobiju dugu listu bakterija i brojeva, dok njihov nadležni liječnik, primarne ili specijalističke zdravstvene zaštite ne zna što učiniti s tim podacima. Želimo da svaki naš pacijent upozna svoj crijevni mikrobiom u pravom smislu riječi, a ne dobije samo neke zbunjujuće informacije koje mu u svakodnevnom životu neće biti od pomoći, a kamoli staviti njegov crijevni mikrobiom u kontekst njegovog zdravlja. Trenutno u CCM pacijenti najčešće dolazi po preporuci kolege liječnika ili nutricionista koji je upoznat s načinom rada te zna što njegov pacijent dobiva analizom mikrobioma kod nas – kvalitetnu analizu, smislenu interpretaciju i konkretne, jednostavne preporuke koje će pacijentu pomoći u svim aspektima svakodnevnog života: od kupnje namirnice do izbora tjelesne aktivnosti.

Što bi ti kao muškarac i liječnik preporučio drugim muškarcima na temu cjelokupnog zdravlja?

Mislim da je tijekom zadnjih desetljeća došlo do promjene percepcije muškarca i njegove uloge u društvu. Ta promjena je dovela do nekih pozitivnih posljedica, ali je nažalost s druge strane došlo i do razvoja povećane nesigurnosti među muškarcima. U kombinaciji sa sve većom konzumacijom društvenih mreža, što dovodi do izloženosti nerealnim životnim i  tjelesnim standardima i fokusiranjem različitih industrija (zabavna, farmaceutska, kozmetička) na ove nove trendove, povećana nesigurnost dovodi do tog da su danas muškarci postali puno skloniji određenim psihološkim poremećajima koje smo tradicionalno prepisivali ženama, s fatalnim posljedicama za zdravlje. Primjer jedne takvog suvremene pošasti koja je definitivno posljedica socioloških previranja i tehnološke revolucije je bigoreksija, odnosno nezdrava opsjednutost mršavosti i nerazvijenosti vlastitog tijela. Iako nam se možda čini simpatičnim vidjeti tinejdžera kako pomahnitalo baca utege veličine sebe po teretani, moramo sebi osvijestiti da to mlado, krhko stvorenje možda pati u sebi jer ne može dostići ideale nametnute izvana. Bigoreksija  dovodi do prehrane s kalorijskim suficitom, bogatim unosom proteina koji nije popraćen adekvatnim unosom vlakana te konzumacije različitih dodataka prehrane punih aditivima što je razorno za crijevni mikrobiom. Jasno je kako zbog povratne sprege u sklopu osi crijevo mozak neuravnoteženost crijevnog mikrobioma dodatno potiče psihičku vulnerabilnost. No, bigoreksija je samo jedan od mnogih modernih, negativnih zdravstvenih trendova među muškarcima s poražavajućim učinkom na crijevni mikrobiom. Mislim da danas više nego ikad treba staviti naglasak na funkcionalnost ljudskog organizma, a ne izgled ili performanse, jer suvremeni čovjek polako izgara od želje za usavršavanjem, optimizacijom i dugovječnosti. Modernom muškarcu koji je opsjednut radom na svojoj vanjštini, treba dati mogućnost da radi i na svojoj unutrašnjosti u svakom smislu te riječi.

Danas kada živimo u izazovnim vremenima, nažalost, još uvijek je prisutna velika stigma kada je riječ o odlasku na psihoterapiju ili psihološko savjetovanje, pa i na preventivne preglede. Kakvo je tvoje mišljenje o tome?

Često od ljudi dobivam dosta neugodne reakcije kad im preporučim bilo što povezano s riječi „psiho“. Iako svijest o važnosti psihološkog zdravlja je u porastu i svi nekako znamo da je ono bitno i važno, većina ljudi nekako prekriži ovu stavku u smislu da im to nije problem. U svakidašnjem razgovoru se riječ psiholog i psihoterapija često spominje, ali je to velikom većinom uvijek vezano za neku drugu osobu, ponajviše ne jako simpatiziranu. Rijetko čujem da netko javno i otvoreno govori o tome kako „ide psihologu“, kao da ljudi smatraju da su ranjivi i slabi upravo zbog tog  što su to primorani priznati. Mislim da je upravo obrnuto. Smatram kako je vrlo zahtjevno izbrisati kvačicu s točke „psihološko zdravlje“ i početi raditi na sebi, puno teže nego promijeniti prehranu, započeti s tjelovježbom ili izostaviti neke navike. Radom sa psihologom zapravo dopuštamo da neko „dira“ u našu dušu, jer psihoterapija ne ispunjava svoj smisao ako ne srušimo zidove koje smo kroz život gradili oko sebe. Hrvati često vole reći kako im ne treba psiholog jer odu na kavu s prijateljima i ispričaju se. Slažem se kako to je uistinu blagotvorno za kvalitetu života i djeluje opuštajuće, ali nam prijatelji ne mogu nadomjestiti stručnu psihološku pomoć jer im prvenstveno fali i stručnost, ali i objektivnost potrebna za konfrontaciju sa samim sobom. Zahvaljujući novim znanstvenim spoznajama sve više se smanjuje barijera između brige za fizičko i psihičko zdravlje u glavama ne samo pacijenata, već i liječnika te sve više postaje aktualan taj holistički pristup o kojem se već dugo priča, ali jako malo radi.

Više informacija o radu Centra za crijevni mikrobiom saznajte na njihovoj web stranici te na društvenim mrežama:

Facebook stranica
Instagram profil

Moglo bi vas zanimati i: Psihologinja Anđela Jelić: Zašto ne idemo na preventivne preglede unatoč tome što znamo da nam mogu spasiti život?

Razgovarala:  dr.sc. Anđela Jelić, mag.psych.

Foto: Privatna arhiva

Možda će vam se svidjeti