Kad govorimo o zdravlju zuba, često se fokusiramo na estetiku osmijeha, izbjeljivanje ili pravilno pranje, ali jedna tema i dalje ostaje najčešći i najuporniji problem u stomatološkim ordinacijama: karijes.
Iako ga mnogi doživljavaju kao nešto uobičajeno i gotovo neizbježno, karijes nije bezazlena pojava niti problem koji će proći sam od sebe. Riječ je o bolesti zuba koja pogađa sve generacije, od djece do odraslih, a najčešće se razvija tiho, postupno i bez jasnih simptoma u samom početku.
Kako nastaje, kada ga počnemo osjećati i zašto je važno reagirati na vrijeme, objasnila nam je dr. med.dent. Kristina Crnić.
Karijes je najčešća bolest zuba današnjeg društva
Za početak, važno je reći vrlo jasno: karijes nije rijedak problem, nego najčešća bolest zuba s kojom se danas susrećemo.
“Karijes je najčešća bolest zuba današnjeg društva. Pogađa sve generacije, i djecu i odrasle. Nastaje primarno zbog loše higijene usta, no veliku ulogu igra i prehrana“, rekla nam je dr. med.dent. Kristina Crnić.
Drugim riječima, nije riječ samo o tome peremo li zube ili ne, nego i o tome što jedemo, koliko često unosimo šećere i koliko uspijevamo održati svakodnevnu oralnu higijenu.
Kako zapravo nastaje karijes?
Karijes se ne pojavljuje iznenada. Iza njega stoji vrlo jasan proces u kojem glavnu ulogu imaju bakterije, šećeri i kiseline koje postupno oštećuju zubnu caklinu.
“Nastaje kao posljedica konzumacije ugljikohidrata (šećeri, škrob). Bakterije u ustima razgrađuju šećere na kiseline koje pak uzrokuju demineralizaciju cakline. Ukoliko se zubi ne čiste redovito, demineralizacijom nastaje karijes“.
To znači da karijes ne nastaje samo zato što pojedemo nešto slatko, nego zato što se nakon toga zubi ne očiste dovoljno dobro i dovoljno redovito. Kad se taj proces ponavlja, caklina postupno slabi i zub postaje sve osjetljiviji na daljnje propadanje.
U početku ga često ni ne primijetimo
Jedan od razloga zašto je karijes toliko čest jest i to što dugo može napredovati bez jače boli. Mnogi misle da je sve u redu dok zub ne zaboli, ali upravo tada problem najčešće već nije u početnoj fazi.
“Karijes nastaje postepeno. Prvo kao “bijela mrlja” u caklini, a s vremenom probija caklinu i ulazi u unutrašnji sloj zuba, dentin. Nakon što karijes probije caklinu, tj kada je već dosta napredovao, e tek onda se može zub osjetiti na hladno ili slatko u obliku kratke, neugodne boli. Jaka zubobolja javlja se kada karijes napreduje skroz do živca, te je tad potrebno što prije otići stomatologu i liječiti živac”, napominje dr. med.dent. Kristina Crnić.
Upravo zato redovite kontrole imaju toliku važnost. Ako čekamo bol kao signal, vrlo često čekamo predugo.
Karijes ne prolazi sam od sebe
Jedna od čestih zabluda je da će se problem možda smiriti, stati ili povući sam od sebe. No kada se karijes jednom razvije, potrebna je stomatološka intervencija.
“Karijes ne može proći sam od sebe. Njega jedino može stomatolog fizički ukloniti i nadopuniti taj dio zuba ispunom”, kaže dr. med.dent. Kristina Crnić.
To je važna poruka, osobito za one koji odgađaju pregled jer ih zub trenutačno više ne boli. Izostanak boli ne znači nužno da je problem nestao.
Dobra vijest: karijes se često može spriječiti ili uhvatiti na vrijeme
Iako je karijes najčešća bolest zuba, to ne znači da smo potpuno bespomoćni pred njim. Dapače, upravo su dosljedna higijena i redoviti pregledi najbolja zaštita.
“Pravilnom higijenom (pranje zuba 2x dnevno) i redovitim kontrolama kod stomatologa (2-3x godišnje) moguće je izbjeći karijes ili ga barem ukloniti dok je u početnoj fazi“, zaključuje dr. Crnić.
U tome i jest najveća razlika, između karijesa koji se riješi na vrijeme i onoga koji završi jačom boli, većim zahvatom i ozbiljnijim posljedicama za zub.
Karijes možda jest čest, ali nije nešto što treba prihvatiti kao normalu ili nevažan detalj. To je bolest zuba koja se razvija postupno, često bez ranih upozorenja, ali zato može ostaviti ozbiljne posljedice ako se zanemari. Zato briga o zubima nije samo pitanje urednog osmijeha, nego i redovite, dosljedne brige o zdravlju.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Škripanje zubima nije bezazlena navika: što nam bruksizam govori o stresu, tijelu i načinu života