Postoji niz čimbenika koji mogu utjecati na rizik od razvoja raka, genetika, pušenje, alkohol, prehrana, tjelesna aktivnost, izloženost infekcijama i redovitost preventivnih pregleda. No novo veliko američko istraživanje otvorilo je još jedno, na prvi pogled neobično pitanje: može li s tim rizikom biti povezan i bračni status?
Studija objavljena u časopisu Cancer Research Communications analizirala je više od 4,2 milijuna slučajeva raka u populaciji većoj od 100 milijuna odraslih osoba u 12 američkih saveznih država. Rezultat koji je privukao veliku pozornost bio je sljedeći: osobe koje nikada nisu bile u braku imale su višu stopu razvoja raka od onih koje jesu ili su nekad bile u braku.
No to ne znači da brak “štiti” od raka niti da bi itko zbog toga trebao požuriti na aplikacije za spojeve. I sami autori istraživanja ističu da glavna poruka nije “vjenčajte se da biste spriječili rak”, nego da je bračni status vjerojatno pokazatelj određenog skupa životnih okolnosti i ponašanja koja mogu imati utjecaj na zdravlje.
Što je pokazalo istraživanje?
Istraživači su usporedili dvije velike skupine: osobe koje su u braku ili su nekada bile u braku i osobe koje nikada nisu bile u braku. Oko petine ispitanika spadalo je u ovu drugu skupinu. Nakon obrade podataka pokazalo se da su ljudi koji nikad nisu bili u braku imali osjetno višu učestalost raka.
Razlike su bile izražene i po spolu. Muškarci koji nikada nisu bili u braku imali su oko 68 do 70 posto višu stopu raka, a žene koje nikada nisu bile u braku oko 83 do 85 posto višu stopu u odnosu na osobe koje jesu ili su bile u braku.
Istraživači su uočili i da je povezanost bila posebno izražena kod nekih vrsta raka. Primjerice, kod žena koje nikada nisu bile u braku stopa raka vrata maternice bila je gotovo tri puta viša, a kod muškaraca koji nikada nisu bili u braku rak analnog područja bio je višestruko češći nego kod oženjenih muškaraca. Ove razlike upućuju i na moguću povezanost s infekcijama poput HPV-a.
Zašto bi uopće postojala takva povezanost?
Liječnici i autori istraživanja navode nekoliko mogućih objašnjenja. Jedno od najčešće spominjanih odnosi se na životne navike. Ranija istraživanja pokazuju da ljudi koji nisu u braku češće puše, piju više alkohola, lošije se hrane i općenito rjeđe održavaju zdrave rutine koje smanjuju rizik od raka.
Drugo važno objašnjenje je socijalna podrška. Ljudi koji imaju partnera često imaju više podsjetnika i poticaja da odu na pregled, obave kontrolu, ozbiljnije shvate simptome ili se drže preporuka liječnika. U tekstovima koji prate studiju liječnici ističu da su oženjeni muškarci, primjerice, skloniji preventivnim pregledima poput kolonoskopije.
Treće moguće objašnjenje odnosi se na socijalnu izolaciju. Istraživači i stručnjaci upozoravaju da usamljenost i manjak podrške mogu utjecati na zdravstvena ponašanja, pristup zdravstvenoj skrbi i opće fizičko i mentalno zdravlje. Neka preliminarna istraživanja već su povezivala veću socijalnu izolaciju s višim zdravstvenim rizicima, uključujući i veći rizik od raka.
Štiti li brak od raka?
Ne nužno. To je možda i najvažnija stvar koju iz ovog istraživanja treba razumjeti. Stručnjaci naglašavaju da je vjerojatnije kako nije riječ o samom braku, nego o ponašanjima, podršci i životnom obrascu koji su s njim češće povezani. Jedna onkologinja u osvrtu na studiju sažela je to vrlo jasno: brak je povezan s određenim stilom života, ali sam po sebi vjerojatno nije ono što “stvara” zaštitni učinak.
Drugim riječima, netko može biti samac i imati izvrsne navike, snažnu mrežu podrške i redovitu preventivu, dok netko u braku može živjeti vrlo nezdravo. Istraživanje zato ne treba čitati kao presudu o odnosima, nego kao podsjetnik koliko su rutine, podrška i dostupnost zdravstvene skrbi važni u prevenciji.
Što je s ljudima koji nisu u braku, ali jesu u ozbiljnoj vezi?
To je još jedna važna nijansa. Podaci nisu posebno izdvajali ljude koji žive u dugotrajnim partnerstvima bez braka ili one koji s nekim dijele kućanstvo, pa su neki od njih statistički mogli završiti u skupini “nikad vjenčanih”. Zbog toga i sami autori napominju da bi razlike koje su uočili mogle biti donekle i podcijenjene ili pojednostavljene. Ako stabilna veza donosi sličnu razinu podrške i zajedničkih zdravijih navika, vrlo je moguće da učinak bude sličan onome koji se povezuje s brakom.
Što iz ovoga zapravo trebamo zapamtiti?
Najvažnija poruka nije “udajte se ili oženite”. Puno korisniji zaključak je ovaj: bez obzira na to jeste li u braku, vezi ili sami, vrijedi obratiti pažnju na čimbenike koji doista čine razliku:
- redovite preventivne preglede
- smanjenje pušenja i alkohola
- kvalitetniju prehranu
- tjelesnu aktivnost
- pravovremeni odlazak liječniku
- podršku ljudi oko sebe.
Jer ako brak u nekim slučajevima i jest povezan s nižim rizikom, stručnjaci smatraju da je to ponajprije zato što ljude često usmjerava prema zdravijim navikama, većoj podršci i većoj uključenosti u brigu o vlastitom zdravlju. A sve se to može graditi i izvan formalnog bračnog statusa.
Rak je složena bolest i nijedan pojedinačni faktor ne određuje sam po sebi tko će ga razviti, a tko neće. Novo istraživanje samo je još jednom pokazalo da zdravlje ne oblikuju isključivo geni i medicinski nalazi, nego i društveni odnosi, podrška i životne okolnosti. Bračni status može biti zanimljiv pokazatelj rizika na razini populacije, ali nije sudbina.
Puno važnije od toga jeste li u braku jest pitanje: imate li podršku, brinete li o sebi i dajete li svom zdravlju pažnju koju zaslužuje?
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: 4 nešto drugačijih ideja kako proslaviti godišnjicu braka