Piše: dr. Kristina Crnić, Dental Crnić
U suvremenom načinu života, u kojem su stres, multitasking, kronični umor i stalna dostupnost postali gotovo normalno stanje, tijelo nam sve češće šalje signale da nešto više ne može nositi na isti način. Jedan od tih signala često dolazi tiho, noću, dok spavamo, kroz stiskanje i škripanje zubima, odnosno bruksizam.
Mnogi ljudi dugo nisu ni svjesni da imaju ovaj problem. Tek kad se pojave bolovi u čeljusti, zubima, sljepoočnicama ili kad partner primijeti neugodan zvuk škripanja tijekom noći, počinje se otvarati pitanje što se zapravo događa. A odgovor vrlo često nije samo stomatološki, nego duboko povezan sa stresom, napetošću i načinom na koji živimo.
Bruksizam je sve češći problem današnjice
Bruksizam danas viđamo i kod djece i kod odraslih, a sve je jasnije da je snažno povezan s količinom stresa i ubrzanim stilom života. Bruksizam je danas sve češći zdravstveni problem koje je itekako povezan sa količinom stresa i ubrzanim načinom života. Viđamo ga kod djece i kod odraslih. Kronični stres i anksioznost dovode do pojačanog stvaranja kortizola (hormona stresa) koji stvara pojačanu napetost mišića.
Žvačni mišići (maseteri) su poprilično osjetljivi na te skokove i zato dolazi do nekontroliranog i nesvjesnoj stiskanja/škripanja zubima. Drugim riječima, tijelo na stres ne reagira samo emocionalno, nego i vrlo fizički. A čeljust je jedno od mjesta na kojem se ta napetost često najbrže i najjače zadržava.
Prvi znakovi često se osjete tek ujutro
Oni koji noću stišću ili škripu zubima često toga nisu svjesni. Problem se ne mora odmah vidjeti, ali se zato može osjetiti kroz jutarnju nelagodu, ukočenost ili bol. Prvi znakovi su jutarnja ukočenost donje čeljusti ili čak bol i zatezanje u području donje čeljusti i bočnih strana glave iznad uha ( mišić temporalis), te područje sljepoočnice. Moguća je i bol zuba na dodir.
Vrlo često prvi trag ne dolazi od same osobe, nego od nekoga tko spava pokraj nje. Često su partneri ti koji čuju osobu do sebe po noći kako škripi zubima, te nakon tog saznanja pacijenti dođu k nama. Kad problem traje dulje, znakovi postaju vidljiviji i na samim zubima i mišićima lica. Kod dugotrajnijeg bruksizma, mi na pregledima možemo uočiti istrošene kvržice zubi (kratki, ravni zubi), i povećani žvačni mišići.
Bruksizam se ne liječi samo jednom mjerom
Kod liječenja bruksizma važno je razumjeti da ne postoji jedno jedino rješenje. Potrebna je kombinacija stomatološke zaštite, rada na uzroku i, vrlo često, promjene životnih navika. Liječenje uključuje kombiniranu terapiju i veliku suradnju pacijenta.
Prva i osnovna zaštita najčešće je udlaga. Stomatolog izrađuje specifičnu udlagu za bruksizam koju pacijent nosi po noći (kod dnevnog bruksizma, i po danu). Ta udlaga sprječava daljnje trošenje zubi – troši se udlaga. No sama udlaga ne rješava ono što je u pozadini problema. No još bitniji faktor je da pacijent krene s tehnikama opuštanja, mijenjanjem životnih navika i svega što je potrebno da se smanji količina stresa.
U jačim slučajevima, kada su mišići već u ozbiljnom grču, ponekad je potrebna i dodatna pomoć. U početku čak znamo pacijentima sugerirati neke lijekove za opuštanje mišića (miorelaksanse), ukoliko su žvačni mišići u jakom grču. Ponekad se botox ubrizgava u mišiće masetere. Botox paralizira mišić i time blokira jako stiskanje koje je mišić dosad radio.
Uz to, važnu ulogu može imati i fizioterapija. Uvijek preporučamo i fizioterapiju za opuštanje čeljusnog zgloba i mišića lica.
Šteta na zubima može se zaustaviti, ali ne smije se ignorirati
Jedna od najvažnijih poruka kada govorimo o bruksizmu jest da se on ne smije banalizirati. Nije riječ o “ružnoј navici” ni o nečemu što će samo proći. Što dulje traje, šteta je veća. Šteta na zubima se svakako može zaustaviti, i mora! To nije dijagnoza koju treba ignorirati. Što duže traje, to je veća šteta na zubima.
Osnovu zaštite čini redovito nošenje udlage i njezina pravovremena zamjena. Primarno nošenjem udlage, te redovitim zamjenama udlaga kada se stara istroši. Ako su zubi već znatno istrošeni, potrebno je i sanirati posljedice.
Kod većih šteta sanaciju zuba radimo izradom krunica ili kompozitnim ispunima (“plombama”). Krunice su odlično trajno i kvalitetno rješenje, te se njihovom izradom stabilizira i čeljusni zglob jer nadomještamo istrošene kvržice zubi zbog čega zglobovi pate.
Promjena životnog stila nije teorija, nego ključni dio oporavka
Pacijenti često žele brzo i konkretno rješenje, ali kod bruksizma je važno reći istinu: bez rada na svakodnevici i uzroku, problem se samo privremeno drži pod kontrolom. Svakako može, čak bi se usudila reći da je to faktor broj jedan. Mi u ordinaciji rješavamo štetu i posljedice bruksizma, a pacijent promjenom životnog stila (smanjenjem količine stresa) rješava uzrok bruksizma.
Kvaliteta sna pritom igra ogromnu ulogu. Jako bitan faktor je kvalitetan san. Loš, isprekidani san i poremećaji poput opstrukcijske apneje su jako često povezani s bruksizmom. Tu su i druge svakodnevne navike koje mogu pogoršati stanje.
Pojačano gledanje u ekrane prije spavanja remeti kvalitetu sna. Također, pretjerana konzumacija kofeina i pušenje mogu pogoršati bruksizam. Nažalost, mnogi ostanu u začaranom krugu rješavanja posljedica bez dublje promjene uzroka.
Većina pacijenata ne rješava problem životnog stila, nego “gase požare” i samo izrađuju nove udlage kada je potrebno i to je onda začarani krug.
Tijelo nas kroz bruksizam upozorava
Možda je upravo to najvažnije razumjeti. Bruksizam nije samo stomatološka dijagnoza. On je često i poruka tijela da smo predugo pod pritiskom, da previše nosimo i da negdje trebamo stati, osvijestiti i promijeniti smjer.
Bruksizam nije bezvezna dijagnoza, njome nam tijelo daje upozorenje da definitivno nešto u životu treba mijenjati, a ne ignorirati. I nije slučajno da je to sve češća dijagnoza u današnje moderno doba koje sa sobom nosi puno multitaskinga, distrakcija i pametnih telefona.
Briga o zubima zato u ovom slučaju nije samo pitanje osmijeha, nego i pitanje odnosa prema sebi, stresu i granicama vlastitog tijela. A kad tijelo jednom počne škripati, možda je vrijeme da ga ozbiljno poslušamo.
Tekst: dr. med. dent. Kristina Crnić (Dental centar Crnić)
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Stomatologija: Ovo su 4 estetska trenda kojima ćemo ove godine reći DA