Estetska medicina više nije tema koja se šapuće, skriva ili objašnjava s nelagodom. Ono što je nekad bilo rezervirano za uski krug ljudi i obavijeno velom tajne, danas je dio puno otvorenijeg razgovora o njezi, zdravlju kože, starenju i načinu na koji želimo živjeti u svom tijelu. Žene se sve češće ne odlučuju na estetske tretmane zato da bi izgledale kao netko drugi, nego zato da bi izgledale svježije, odmornije i usklađenije s energijom koju osjećaju iznutra.
U isto vrijeme, estetska medicina sve se više udaljava od ideje drastične promjene i približava suptilnim, promišljenim zahvatima koji kombiniraju regeneraciju i preciznu korekciju. Krvna plazma, polinukleotidi, egzosomi, biostimulatori kolagena, laseri i druge suvremene metode sve više ulaze u fokus žena koje ne traže transformaciju, nego prirodan rezultat i zdraviji, njegovaniji izgled kože.
Upravo o toj promjeni percepcije, ali i o granici između njege, estetike, samopouzdanja i društvenog pritiska, sve se više govori i u javnom prostoru. Povod ovom razgovoru je i treća sezona Infinity Podcasta dr. Milojevića, koja otvara nova pitanja o estetici, tijelu i suvremenom životu te potvrđuje da su teme povezane s izgledom i osobnim osjećajem dobrobiti danas važnije nego ikad.
O tome zašto estetski tretmani više nisu tabu, što žene danas zapravo traže kada dolaze u ordinaciju, kako se promijenio ideal ljepote i zašto je prirodan rezultat postao novi luksuz, razgovarali smo s dr. Nikolom Milojevićem iz Poliklinike Milojević.
Živimo u vremenu u kojem estetske korekcije više nisu tabu tema, nego gotovo dio lifestyle razgovora. Što se, po vašem mišljenju, najviše promijenilo u društvu da je estetika od “tajne” postala nešto o čemu se danas govori gotovo otvoreno i bez zadrške?
Kada sam započeo svoju karijeru ranih 2000-tih, već se tada počelo govoriti o estetskim tretmanima. Ti tretmani su neinvazivni, a danas je jasno da stručnjaci mogu puno napraviti kako bi „ozdravili“ kožu, odnosno da joj vrate ono što je izgubila. Ako gledamo kožu kao organ koji stari i koji je zapravo bolestan, zašto ne bismo priznali da može doći do promjena koje zahtijevaju stručnu intervenciju?
Mislim da su veliki kirurški zahvati, gdje se radi s puno većim intervencijama, i dalje nešto o čemu se ne priča baš otvoreno. Dok su manji zahvati, poput odlaska doktoru, odlazak zubaru radi izbjeljivanja ili popravka zubi ili bojenje kose postali potpuno normalni, kao i uklanjanje dlačica na nogama, što je još nedavno bilo neobično. Danas je normalno ukloniti ih.
Zašto onda ne ukloniti pigmentaciju, kapilaru, boru ili vratiti volumen u licu, čak povećati usne? Zašto se ne bismo pohvalili time kao što to činimo s trepavicama ili noktima? To je samo dio toga. Sve to danas možemo raditi na prirodan i lijep način, bez rezanja i drastičnih operacija.
Imate li dojam da žene danas estetske tretmane sve manje doživljavaju kao pokušaj da promijene sebe, a sve više kao oblik ulaganja u dobar, svjež i njegovan izgled, nešto poput održavanja, a ne transformacije?
Društvene mreže svakako igraju veliku ulogu u tome jer su dovele estetske tretmane u mainstream, a mnogi influenceri otvoreno govore o svojim iskustvima. Mislim da je to i jedna normalna progresija i meni je drago da većina ljudi sada prizna da idu na zahvate. Tako su i pacijenti počeli razmišljati nakon što je bilo jako puno prenapumpanih lica hollywoodskih zvijezda koji su i topili filere i imali krive operacije pa su možda morali raditi reoperacije. Estetika je sada mnogo više povezana s održavanjem nego s drastičnim transformacijama. S godinama smo svi svjesniji kako male, suptilne intervencije mogu doprinijeti našoj prirodnoj ljepoti bez pretjerivanja.
S obzirom na napredak tehnologije, poput biostimulatora i lasera, danas možemo jako lijepo pomladiti kožu, zategnuti ju i smanjiti bore. . Sve je to postalo sasvim normalno ulaganje u zdravlje kože, ali i u usporavanje procesa starenja. Tu su i tretmani poput dermalnih filera, ispravljanja nosa, uklanjanja podočnjaka ili oblikovanja usana na jedan lijep način, ništa pretjerano. Naravno, i iznutra uz zdrav način života i pravilnu zaštitu kože od sunca. Da, postalo je normalno da se priča o tome, ali i da se ne pretjeruje.
U javnosti se često stvara dojam da estetska medicina znači samo filere i botoks, no sve se više govori o tretmanima koji potiču kožu da se sama obnavlja – poput krvne plazme, polinukleotida, egzosoma, biostimulatora kolagena i sličnih regenerativnih pristupa. Je li budućnost estetike zapravo manje u dodavanju, a više u regeneraciji?
Mislim da budućnost estetske medicine nije samo u regeneraciji, već u ravnoteži između regeneracije i dodavanja. Regeneracija je važna, ali bez dodavanja, nećemo moći adresirati glavni problem starenja, a to je gubitak volumena i masnih naslaga u licu zbog kojeg se onda događa sindrom ispuhanog balona lica, ono se ispuše i gravitacijom pada, gubi kvalitetu.
Puno pacijenata danas traži tretmane koji će im pomoći da vrate volumen, ali strahuju od dermalnih filera. No, u stručnim rukama, fileri nisu opasni – ne migriraju, ne stvaraju kvržice, ne traju zauvijek i neće stvoriti “napuhan” izgled ako se stručno koriste. U kombinaciji s tretmanima poput UltraClear lasera, krvne plazme, polinukleotida, biostimulacije s microneedlingom s egzosomima, možemo postići sjajan rezultat. Time ne samo da ćemo popraviti kožu, nego i vratiti kolagen u nju.
Budućnost estetike je zapravo prava mjera između regeneracije i dodavanja filera, koji će i dalje biti esencijalni. Bez toga ćemo dalje imati ispijena lica i umorna lica, poput Ozempic facea. Ovi drugi tretmani to ne mogu nadomjestiti.
Tretmani poput PRGF krvne plazme danas se često biraju zato što djeluju prirodnije i suptilnije. Što mislite da žene zapravo traže kada biraju takve metode – mladolikost, svježinu, samopouzdanje ili osjećaj da i dalje izgledaju kao one, samo odmornije?
Da, tretmani poput PRGF plazme ili PRP-a, kako ih mnogi nazivaju, trebali bi biti osnova. Ovi tretmani liječe iznutra, antiupalni su, antibakterijski i izuzetno učinkoviti u obnavljanju kože, posebno u liječenju oštećenja uzrokovanih suncem, što je veliki problem. Krvna plazma zaista može napraviti čudo, pogotovo za ljude koji samo žele svježiji izgled, osjećaj čvrstoće i sjaj. Za osobe koje nisu sklone velikim intervencijama i ne žele ubrizgavati neke tvari, krvna plazma je izvrsna opcija, odnosno prirodan način jer je zasnovana na vlastitoj krvnoj plazmi. Dakle, krvna plazma je idealna za one koji ne žele unositi strane tvari u svoje tijelo, ali žele postići vidljive rezultate.
Koliko je pojam “prirodnog izgleda” danas postao najvažniji kriterij u estetskoj medicini? Jesu li se pacijentice odmaknule od želje da izgledaju ‘napravljeno’ i približile ideji da žele izgledati bolje, ali ne i drukčije?
Da, “napravljen” izgled je bio popularan u određenim krugovima, primjerice u nekim dijelovima Amerike ili Srbije, gdje su trendovi poput “Russian lips” ili prenaglašenih obrva bili gotovo simbol luksuza. Ti trendovi, poput prevelikih usana ili tetoviranih obrva, postali su gotovo prepoznatljivi, poput nove torbice. Mi sad recimo uklanjamo puno tetovaža. Popularnost tetovaža je uvijek tu, ali kao da malo pada, to je moj dojam. Danas, međutim, pacijentice su se pomaknule prema prirodnom izgledu. Razumiju da je moguće postići mladolikost i svježinu, ali bez pretjerivanja. Srećom, i stručnjaci i pacijenti shvatili su koliko je važan taj prirodni izgled. Mi sada možemo postići fantastične rezultate – prekrasne usne, ravne nosove, zategnute jagodice – sve u skladu s prirodnim proporcijama i zlatnim rezom, tako da izgleda kao savršen sklad, a ne kao nešto “napravljeno”. Ne želimo nešto nakaradno, kao kad vidite lošu kuću ili interijer. Želimo postići luksuzan, ali prirodan izgled, gdje lice izgleda fantastično, a ne napravljeno.
S društvenim mrežama došla je i nova estetika lica – filteri, savršena koža, izbrisani podočnjaci, podignute konture. Koliko takva digitalna estetika utječe na očekivanja pacijentica, i koliko vam je danas važan dio posla zapravo edukacija i vraćanje realnih granica?
To je odlično pitanje. Jedan od najvećih problema je kad javne osobe, poput Kris Jenner, prođu estetske zahvate, a zatim se provlače kroz filtere koji pokazuju rezultate koji su skoro nevjerojatni. Rezultat je da osoba koja ima 70 godina izgleda kao da ima 40, što je nemoguće. Takvi prikazi stvaraju krivi osjećaj i nerealna očekivanja kod naših pacijenata. Mi kontinuirano educiramo svoje pacijente i moram reći da su mnogi od njih već prilično svjesni da ti filteri ne prikazuju realnost. Ipak, ima ljudi koji su toliko uronili u virtualnu estetiku da počinju vjerovati da tako izgledaju i u stvarnom životu. To može postati psihološki problem, osobito u slučajevima dismorfije, gdje osoba vidi sebe potpuno drugačije nego što stvarno izgleda. Nažalost, to također otvara vrata ilegalnim injektorima s jako jeftinim cijenama i bez stručnosti, što može dovesti do ozbiljnih problema. To, nažalost, negativno utječe na percepciju filera i botoksa, jer se često povezuju s lošim iskustvima zbog nestručnih osoba. U stručnim rukama, botoks i fileri su i dalje najbolji alati, vrlo učinkoviti i popularni u svijetu estetske medicine.
Kad govorimo o tretmanima poput Profhila, Sculptra, HArmonyCA, EmFacea, Morpheusa8 ili UltraClear lasera, čini se da suvremena estetika sve više ide prema kombiniranju tehnologije i suptilnih zahvata. Je li danas najveći luksuz zapravo to da izgledamo svježe, a da nitko ne može točno reći što smo radili?
Apsolutno, to da izgledamo svježe, a da nitko ne može točno reći što smo radili, to je upravo ono što sada radimo. Tretmani poput Sculptre, HArmonyCA, Profhilo, ABG seruma, polinukleotida, EmFacea, Morpheusa, UltraCleara, sve su to opcije koje kombiniramo. No, moram reći da postoji tendencija da se botoks i fileri stavljaju sa strane, ali bez njih pomlađivanje ne može dobro funkcionirati. I njih možemo koristiti u vrlo malim, “no trace” dozama, da dobijemo prirodne rezultate, ako ih kombiniramo s tim tehnologijama. Mislim da će ove tehnologije rasti, a AI će se ugraditi u mnoge naše lasere, čime ćemo moći postići još ljepše i prirodnije rezultate. I da, apsolutno je bitno da izgledamo svježe i pomlađeno, ali da se ne vidi da smo nešto radili. Zašto ne bi filerima popunili obraze na prirodan način, na točne točke i slojeve? To su trikovi kako da fileri ostanu prirodni. Kod mene i mojih pacijenata, to uvijek izgleda prirodno. Bez filera, ovi drugi tretmani ne bi funkcionirali.
Često se govori da žene danas ne dolaze na tretmane zato što žele izgledati mlađe pod svaku cijenu, nego zato što žele da njihov vanjski izgled prati energiju koju osjećaju iznutra. Prepoznajete li i vi taj pomak – od borbe protiv starenja prema želji da lice ne izgleda umornije od života koji živimo?
To je apsolutna istina. Mnogi ljudi, uključujući žene u svojim 80-ima, osjećaju se jako mlado. I ja se u svojim ranim 50-ima osjećam mlađe nego što zapravo jesam, i nadam se da će tako biti i dalje. Kad se osjećaš mlado, želiš da ti se to odrazi i u ogledalu. Nitko zapravo ne želi izgledati 20-30 godina mlađe, svi želimo izgledati onako kako se osjećamo. S napretkom longevity medicine, živjet ćemo duže, a to znači da želimo izgledati dobro i u svim fazama života. Mislim da su prije ljudi možda željeli previše naglašene promjene, prevelike obraze i slično, ali to je bilo i zbog niskog nivoa znanja i iskustva kod nekih doktora. S modernim znanjem anatomije i umjetničkim pristupom, danas se puno bolje razumije kako postići prirodne rezultate. Doktor koji nema umjetničko oko može napraviti pogrešne odluke u tretmanima, bilo laserskim ili drugim. Također, popularnost tretmana koji poboljšavaju izgled, poput smanjenja podočnjaka, ravnijeg nosa, ljepših usana, podignutih jagodica ili oštrijih kontura čeljusti, uvijek će biti prisutna. Međutim, najvažnije je tome pristupiti s jednim suptilnim minimalizmom gdje ta osoba izgleda puno ljepše, a ne pretjerano, kao karikatura.
Gdje vi osobno povlačite granicu između estetske medicine koja osnažuje i one koja počinje hraniti nesigurnost? Drugim riječima, kada tretman postaje dobar alat, a kada potencijalno ulazimo u opasnu zonu stalnog nezadovoljstva sobom?
Tu ponovo dolazim na pitanje dismorfije, i ja apsolutno povlačim granicu. U mojoj čekaonici nikada nećete vidjeti ljude s pretjeranim izgledom ili pretjeranim proporcijama. Naši zahvati osnažuju, ja često kažem da sam psiholog s iglom ili laserom. Ako mi fino ozdravimo kožu, očistimo neravnine na njoj, pore, kapilare, vratimo izgubljeni volumen, vratimo elasticitet, uljepšamo nekoga malo, jer to žele, i ne prelazimo granicu. Ako primijetimo da osoba postaje malo ovisna o tim odličnim rezultatima, što je sasvim normalno jer ljudi ponekad ne znaju gdje je granica, tada je važno razgovarati o tome. Na primjer, ranije smo smatrali da bi se fileri trebali ponavljati svakih 9-12 mjeseci, no nova istraživanja i moje iskustvo pokazuju da rezultati mogu trajati puno duže, 1-2 pa čak 3-4 godine. Moj zadatak je da ako vidim da pacijent ima nesigurnost, pokušam mu pomoći, ali nikada neću dopustiti da pretjera.
Ako biste morali sažeti jednu veliku istinu o estetici u suvremenom dobu, za žene koje razmišljaju o tretmanima, ali i za društvo koje ih često promatra površno, što biste voljeli da svi napokon počnemo razumjeti?
Jedna velika istina o estetici u suvremenom dobu za žene koje razmišljaju o tretmanima je da društvo ne bi smjelo gledati to površno. Estetski tretmani su potpuno normalan dio njege lica i zdravlja kože. Posjetiti estetskog liječnika, osobito iskusnog stručnjaka s umjetničkim i medicinskim pogledom na kožu, nije nešto čega se treba sramiti. Cilj je postići prirodne i ljepše rezultate, a ne karikature. Kao što redovito odlazimo zubarima na brigu o zubima, tako i koža zaslužuje istu pažnju. Koža je naš esencijalni organ koji stari, i to je nešto što ne trebamo skrivati ili se sramiti. Naravno, važno je birati samo stručne doktore, a ne tražiti jeftine alternative, jer estetski tretmani mogu biti napravljeni na vrlo prirodan način i uz minimalno pretjerivanje. Također, važno je živjeti zdrav život, štititi se od sunca, zdravo se hraniti, ne pušiti. Uz to, s napretkom longevity medicine, koja nam omogućuje da živimo duže, uskoro ćemo moći koristiti suplemente poput NAD+ koji mogu poboljšati naše zdravlje iznutra. To su stvari koje će nam zaista pomoći i omogućiti da se osjećamo i izgledamo bolje.
Je li moderna estetska medicina danas više priča o taštini ili o tome da ljudi žele duže izgledati onako kako se žele osjećati: vitalno, uredno, prisutno i dobro u svojoj koži?
Ne, moderna estetska medicina više nije priča o taštini. Mislim da je to priča o zdravlju kože. Želimo u svojoj koži izgledati onako kako se osjećamo – mlado, prirodno, skladno, bez pretjerivanja. Moderna estetska medicina nudi širok spektar tretmana, više od 100, pa čak i 200 ili 300 različitih opcija – od kemijskih pilinga do drugih metoda koje sam spomenuo, sve s ciljem poboljšanja zdravlja kože. Kroz edukaciju o tome kako štititi kožu i živjeti zdravo, estetska medicina je stvar o zdravlju, ne taštini.
Foto: Poliklinika Milojević
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Da, i stopala stare, a pri tome nam mogu pomoći dermalni fileri