Krvnu grupu većina ljudi doživljava kao podatak koji je važan uglavnom kod transfuzije krvi ili liječničkih nalaza. No neka istraživanja sugeriraju da bi ona mogla imati i širu poveznicu sa zdravljem. Jedna studija pokazala je da postoji zanimljiva veza između krvne grupe i rizika od moždanog udara prije 60. godine života.
Prema toj analizi, osobe koje nose jednu specifičnu varijantu krvne grupe A, tzv. A1 podskupinu, imale su nešto veći rizik od ranog moždanog udara u usporedbi s ljudima drugih krvnih grupa. Istodobno, kod ljudi s genom za krvnu grupu O1 rizik je bio nešto niži.
Istraživači su analizirali podatke iz 48 genetskih studija, koje su uključivale oko 17.000 osoba koje su imale moždani udar i gotovo 600.000 ljudi bez moždanog udara. Svi sudionici bili su u dobi između 18 i 59 godina.
Rezultati su pokazali da su osobe čiji genom nosi varijaciju krvne grupe A imale 16 posto veći rizik od moždanog udara prije 60. godine, dok je kod onih s genom za grupu O1 rizik bio 12 posto niži. Istraživači su također utvrdili da su osobe s krvnom grupom B imale oko 11 posto veći rizik od moždanog udara, neovisno o dobi.
Važan detalj: riječ je o malom dodatnom riziku
Iako ovakvi naslovi mogu zvučati alarmantno, autori studije naglašavaju da je dodatni rizik kod krvne grupe A ipak malen. Drugim riječima, ovo nije nalaz koji bi značio da osobe s krvnom grupom A trebaju posebne pretrage, dodatni oprez ili da trebaju živjeti u strahu zbog same krvne grupe.
Kako je rekao jedan od autora studije, znanstvenici i dalje ne znaju točno zašto bi krvna grupa A mogla biti povezana s većim rizikom. No pretpostavlja se da bi to moglo imati veze s čimbenicima zgrušavanja krvi, poput trombocita, stanica koje oblažu krvne žile i drugih proteina koji sudjeluju u stvaranju ugrušaka.
Zašto je fokus baš na ranom moždanom udaru?
Posebno je zanimljivo to što se povezanost s krvnom grupom pokazala kod ranih moždanih udara, dok je kod osoba koje su moždani udar doživjele nakon 60. godine ta povezanost postala zanemariva. To sugerira da moždani udari koji se događaju ranije u životu možda imaju drukčiji mehanizam od onih koji se javljaju kasnije.
Autori navode da su moždani udari kod mlađih ljudi rjeđe povezani s nakupljanjem masnih naslaga u arterijama, a češće s čimbenicima povezanim sa stvaranjem ugrušaka. Upravo zato pitanje krvne grupe i koagulacije u ovom kontekstu postaje zanimljivo.
Treba li zbog ovoga brinuti?
Ne paničariti, ali vrijedno je razumjeti kontekst. Većina moždanih udara i dalje se događa u starijoj dobi. U tekstu se navodi da se godišnje u SAD-u dogodi nešto manje od 800.000 moždanih udara, a oko tri četvrtine tih slučajeva javlja se kod osoba starijih od 65 godina. Rizik se dodatno povećava svakim desetljećem nakon 55. godine.
Osim toga, istraživači upozoravaju i na ograničenja studije. Sudionici su dolazili iz Sjeverne Amerike, Europe, Japana, Pakistana i Australije, a osobe neeuropskog podrijetla činile su oko 35 posto uzorka. Zato će buduća istraživanja na raznolikijim populacijama biti važna za bolje razumijevanje nalaza.
Što iz ovoga stvarno možemo uzeti?
Možda najvažnije ovo: krvna grupa može biti jedan od nepromjenjivih čimbenika rizika, ali i dalje nije nešto na što možemo djelovati. Puno je korisnije fokus zadržati na onome što možemo mijenjati — krvnom tlaku, pušenju, tjelesnoj aktivnosti, prehrani, snu i drugim poznatim faktorima koji utječu na zdravlje krvnih žila i rizik od moždanog udara.
I sama studija zapravo više doprinosi znanstvenom razumijevanju mehanizama ranog moždanog udara nego što mijenja svakodnevne preporuke za većinu ljudi.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Šest žena, šest jedinstvenih priča i jedan isti neprijatelj: moždani udar