Dragi dnevniče,… Znamo, vjerovatno već odmahujete glavom (niste više tinejdžeri i pisanje dnevnika je iza vas), ali journaling, ili pisanje dnevnika, itekako vam može pomoći za vaše mentalno, pa i fizičko zdravlje. Upoznajte journaling i sve njegove prednosti!
Sjećate li se kako ste dolazili doma iz škole i jedva čekali svoje dogodovštine od toga dana zapisati u posebnu bilježnicu? To je bilo veliko olakšanje – samo prenošenje emocija na papir pomoglo vam je kako biste sredili svoje misli. Većina ljudi prestala je pisati dnevnik na kraju svojih tinejdžerskih dana, ali journaling se polako vraća na velika vrata. Mi smo zato odlučili popričati sa Anom, stručnjakinjom za journaling i vlasnicom i pokretačicom Rainbow Duge. Osmislila je posebne dnevnike, a sve o journalingu otkrila nam je u narednom tekstu!
Što je to journaling i za što je dobar?
Journaling (pisanje dnevnika) je praksa pismenog izražavanja misli, najčešće (ali ne nužno) o sebi i vlastitom životu. Ukratko, journaling je razmišljanje na papiru – no, ne funkcionira na isti način kao razmišljanje u glavi: umjesto fragmentiranih, kaotičnih misli nad kojima nemamo kontrolu, u dnevniku misli imaju “glavu i rep” i jaču strukturu.
Journaling je metoda koja je preporučljiva apsolutno svima, a o samom autoru ovisi što će od pisanja dnevnika dobiti i naučiti. Posebice je koristan za nošenje sa stresom, organizaciju misli te reguliranje emocija.
Vođenjem dnevnika autor dobiva pogled na svoj život iz ptičje perspektive i puno lakše uočava negativne uzorke misli ili ponašanja koje ponavlja i koji u manjoj ili većoj mjeri utječu na njegov život. Ili, kako je rekla američka spisateljica Jessamyn West: „Ljudi koji vode dnevnik žive život dvaput.“
Što nam je potrebno za journaling?
Ana ističe da je za početak pisanja dnevnika dovoljna najobičnija bilježnica i olovka! Preporučuje se da se dnevnik pišete u nekakvoj zbirci kao što je bilježnica, planer i slično, a ne na pojedinačnim papirima koji se lako mogu zagubiti.
U zadnje vrijeme vrlo je popularna metoda Bullet Journalinga, koja za mnoge koji ju prakticiraju znači i kompleksno, razrađeno ukrašavanje samog dnevnika. Ovo mnoge koje ne zanima slikovno izražavanje odbija od (bullet) journalinga, što je prava šteta.
Što bi trebao sastojati jedan dobar dnevnik?
Dnevnik je savršen ako savršeno služi svom vlasniku, tako da je važno naglasiti da su individualiziranost i personaliziranost neke od najvažnijih značajki kvalitete dnevnika, te da će one vjerojatno i presuditi tome hoćete li prisvojiti naviku pisanja dnevnika ako ju do sad nemate.
Generalno govoreći, mnogi dnevnici (što je danas vidljivo na društvenim mrežama) imaju neke zajedničke dijelove, koje većina ljudi može uspješno primijeniti na svoj život i praksu pisanja dnevnika.
To su:
- prakticiranje zahvalnosti ili neka druga metoda pozitivne psihologije (omiljeni citati, afirmacije i sl.)
- postavljanje ciljeva i prioriteta (na dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj i/ili godišnjoj razini)
- usvajanje i praćenje navika
- praćenje prehrane, unosa vode, tjelovježbe i sna
- praćenje raspoloženja
Po čemu su Rainbow dnevnici posebni?
Rainbow Duga dnevnici (Antistres dnevnik i Dnevnik sreće) sadrže tehnike i vježbe temeljene na principima kognitivno-bihevioralne terapije (KBT). Manji je naglasak na planiranju i organizaciji, a veći na interakciji s mislima i radu na sebi. Ana ističe da su njeni dnevnici u priličnoj mjeri vođeni, tako da ih bez problema (i s užitkom!) mogu voditi i ljudi koji nikada u životu nisu pisali dnevnik, bili na psihoterapiji ili bilo što slično.
Tekst: Vjera Pađen
Foto: privatna arhiva
