Piše: Petra Maroja
O mišićima rijetko razmišljamo dok se osjećamo dobro i imamo dovoljno snage i energije. Češće ih spominjemo kada poželimo promijeniti izgled tijela ili nakon treninga koji smo dobro osjetile. Ti isti mišići potrebni su nam i da ustanem, podignemo nešto teško ili zadržimo ravnotežu. Zato ima smisla jačati ih i kada smo svojim izgledom sasvim zadovoljne.
S godinama se mišićna masa i snaga mogu smanjivati, pa pokreti koji su nam danas laki postupno traže više napora. Trening s opterećenjem pomaže očuvati mišiće i njihovu funkciju. Snagu je pritom moguće poboljšati i u kasnijim životnim razdobljima. Cochraneov pregled 121 ispitivanja s ukupno 6.700 starijih sudionika pokazao je da trening snage poboljšava snagu i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
Mišićna masa i snaga nisu isto. Masa govori o količini mišićnog tkiva, a snaga o sili koju mišići mogu proizvesti. U svakodnevnom životu važno je i kako se ta snaga pretvara u pokret koji možemo izvesti sigurno i bez velikog napora. Za mene healthspan, odnosno godine života u dobrom zdravlju, znači i mogućnost da što dulje samostalno obavljamo ono što želimo i trebamo.

Važna uloga i u metabolizmu
Uz sve što nam omogućuju u pokretu, mišići imaju važnu ulogu i u metabolizmu. Njihove stanice preuzimaju glukozu iz krvi i koriste je kao izvor energije. Trening snage može poboljšati osjetljivost na inzulin, hormon koji pomaže glukozi ući u stanice. Kada stanice bolje odgovaraju na njegov signal, tijelo lakše regulira šećer u krvi.
Mišići s ostatkom tijela komuniciraju i kemijskim signalima. Tijekom aktivnosti otpuštaju miokine, molekule koje mogu djelovati u samom mišiću ili putem krvi doći do drugih tkiva i organa, primjerice jetre, masnog tkiva i mozga. Dio tih signala sudjeluje u regulaciji metabolizma i upalnih procesa. Zato se mišići proučavaju i kao organ koji izlučuje biološki aktivne tvari.
Za žene je briga o mišićima osobito važna u srednjim godinama. U istraživanju SWAN, koje je obuhvatilo 1.246 žena, tijekom prijelaza u menopauzu zabilježen je pad nemasne tjelesne mase, koja uključuje i mišiće. Istodobno se ubrzavao porast masnog tkiva. Prosječna dob sudionica na početku praćenja bila je oko 47 godina. Čak i uz sličan broj kilograma možemo imati drukčiji omjer mišićnog i masnog tkiva, pa sama težina ne govori dovoljno o tim promjenama. Zato mi je važno da se uz težinu u razgovoru o ženskom tijelu nađe mjesta i za snagu.

Povezanost vježbanja i duljine života
Uz promjene u sastavu tijela, u srednjim godinama važno je misliti i na gustoću kostiju. Kost je živo tkivo koje se obnavlja i reagira na opterećenje. Sile koje nastaju tijekom treninga snage djeluju i na kosti, pa takav trening može pomoći očuvanju njihove gustoće. Tako isti pokreti mogu koristiti i mišićnom i koštanom zdravlju.
Uz učinke na snagu i zdravlje kostiju, istraživače zanima i povezanost vježbi snage s duljinom života. Veliko američko istraživanje objavljeno 2024. u časopisu JACC obuhvatilo je 412.413 žena i muškaraca. Među ženama koje su redovito izvodile vježbe snage zabilježen je 19 posto niži rizik smrti tijekom praćenja u usporedbi sa ženama koje ih nisu izvodile. Istraživači su uspoređivali navike ljudi i pratili ishode, pa nalaz pokazuje povezanost, a ne dokazuje da je trening uzrok te razlike.
Slična pitanja o aktivnosti i duljini života otvaraju i istraživanja među najdugovječnijim populacijama. Na Sardiniji, gdje se nalazi jedna od izvornih plavih zona, istraživači su uspoređivali dugovječnost muškaraca u 377 općina s povijesnim podacima o načinu života. Veća dugovječnost bila je povezana s obilježjima fizički zahtjevnijeg života, poput pastirskih zanimanja i strmijeg terena. Ti podaci govore o svakodnevnom fizičkom radu, a ne o današnjim programima vježbanja. Usporedba područja ne može dokazati da je upravo taj rad uzrok dugovječnosti.

Healthspan bez brige o mišićima nema puno smisla
Na trening snage gledam kao na naviku koju vrijedi njegovati kroz godine. Način vježbanja možemo prilagođavati svojim mogućnostima i životnim okolnostima. Nekada će nam cilj biti napredovati, a nekada će jednako vrijedan uspjeh biti očuvati postojeću snagu. U oba slučaja radimo na tome da zadržimo sposobnost samostalnog kretanja i brige o sebi.
Mišićnu masu i snagu zato stavljam među prioritete kad govorimo o longevityju. Healthspan bez brige o mišićima za mene nema puno smisla. Želim da moje tijelo može pratiti planove koje imam, sada i u godinama koje dolaze. Taj kapital vrijedi graditi dok nam se snaga još čini sama po sebi razumljivom.
Tekst: Petra Maroja

Petra Maroja direktorica je brenda Longevity Pen za Adriu i bavi se razvojem i pozicioniranjem inovativnih wellness i longevity projekata u Hrvatskoj. Poseban interes usmjerava na teme zdravog starenja, prevencije i tehnologija koje podržavaju kvalitetniji i vitalniji život. U svojim kolumnama za Slowliving istražuje kako znanost, tehnologija i svakodnevne navike mogu doprinijeti duljem, zdravijem i kvalitetnijem životu. Više o projektu Longevity Pen dostupno je na www.longevitypen.hr.
Foto: Privatna arhiva, pexsels
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Što je SPERMIDIN? Molekula neobičnog imena, ali velikog značaja

