Petra Maroja: Želimo živjeti dulje. Razmišljamo li o tome hoćemo li imati snage za taj život?

by Slowliving uredništvo

Piše: Petra Maroja

O mišićima rijetko razmišljamo dok se osjećamo dobro i imamo dovoljno snage i energije. Češće ih spominjemo kada poželimo promijeniti izgled tijela ili nakon treninga koji smo dobro osjetile. Ti isti mišići potrebni su nam i da ustanem, podignemo nešto teško ili zadržimo ravnotežu. Zato ima smisla jačati ih i kada smo svojim izgledom sasvim zadovoljne.

S godinama se mišićna masa i snaga mogu smanjivati, pa pokreti koji su nam danas laki postupno traže više napora. Trening s opterećenjem pomaže očuvati mišiće i njihovu funkciju. Snagu je pritom moguće poboljšati i u kasnijim životnim razdobljima. Cochraneov pregled 121 ispitivanja s ukupno 6.700 starijih sudionika pokazao je da trening snage poboljšava snagu i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

Mišićna masa i snaga nisu isto. Masa govori o količini mišićnog tkiva, a snaga o sili koju mišići mogu proizvesti. U svakodnevnom životu važno je i kako se ta snaga pretvara u pokret koji možemo izvesti sigurno i bez velikog napora. Za mene healthspan, odnosno godine života u dobrom zdravlju, znači i mogućnost da što dulje samostalno obavljamo ono što želimo i trebamo.

trening02-slowage365

Važna uloga i u metabolizmu

Uz sve što nam omogućuju u pokretu, mišići imaju važnu ulogu i u metabolizmu. Njihove stanice preuzimaju glukozu iz krvi i koriste je kao izvor energije. Trening snage može poboljšati osjetljivost na inzulin, hormon koji pomaže glukozi ući u stanice. Kada stanice bolje odgovaraju na njegov signal, tijelo lakše regulira šećer u krvi.

Mišići s ostatkom tijela komuniciraju i kemijskim signalima. Tijekom aktivnosti otpuštaju miokine, molekule koje mogu djelovati u samom mišiću ili putem krvi doći do drugih tkiva i organa, primjerice jetre, masnog tkiva i mozga. Dio tih signala sudjeluje u regulaciji metabolizma i upalnih procesa. Zato se mišići proučavaju i kao organ koji izlučuje biološki aktivne tvari.

Za žene je briga o mišićima osobito važna u srednjim godinama. U istraživanju SWAN, koje je obuhvatilo 1.246 žena, tijekom prijelaza u menopauzu zabilježen je pad nemasne tjelesne mase, koja uključuje i mišiće. Istodobno se ubrzavao porast masnog tkiva. Prosječna dob sudionica na početku praćenja bila je oko 47 godina. Čak i uz sličan broj kilograma možemo imati drukčiji omjer mišićnog i masnog tkiva, pa sama težina ne govori dovoljno o tim promjenama. Zato mi je važno da se uz težinu u razgovoru o ženskom tijelu nađe mjesta i za snagu.

Povezanost vježbanja i duljine života

Uz promjene u sastavu tijela, u srednjim godinama važno je misliti i na gustoću kostiju. Kost je živo tkivo koje se obnavlja i reagira na opterećenje. Sile koje nastaju tijekom treninga snage djeluju i na kosti, pa takav trening može pomoći očuvanju njihove gustoće. Tako isti pokreti mogu koristiti i mišićnom i koštanom zdravlju.

Uz učinke na snagu i zdravlje kostiju, istraživače zanima i povezanost vježbi snage s duljinom života. Veliko američko istraživanje objavljeno 2024. u časopisu JACC obuhvatilo je 412.413 žena i muškaraca. Među ženama koje su redovito izvodile vježbe snage zabilježen je 19 posto niži rizik smrti tijekom praćenja u usporedbi sa ženama koje ih nisu izvodile. Istraživači su uspoređivali navike ljudi i pratili ishode, pa nalaz pokazuje povezanost, a ne dokazuje da je trening uzrok te razlike.

Slična pitanja o aktivnosti i duljini života otvaraju i istraživanja među najdugovječnijim populacijama. Na Sardiniji, gdje se nalazi jedna od izvornih plavih zona, istraživači su uspoređivali dugovječnost muškaraca u 377 općina s povijesnim podacima o načinu života. Veća dugovječnost bila je povezana s obilježjima fizički zahtjevnijeg života, poput pastirskih zanimanja i strmijeg terena. Ti podaci govore o svakodnevnom fizičkom radu, a ne o današnjim programima vježbanja. Usporedba područja ne može dokazati da je upravo taj rad uzrok dugovječnosti.

Healthspan bez brige o mišićima nema puno smisla

Na trening snage gledam kao na naviku koju vrijedi njegovati kroz godine. Način vježbanja možemo prilagođavati svojim mogućnostima i životnim okolnostima. Nekada će nam cilj biti napredovati, a nekada će jednako vrijedan uspjeh biti očuvati postojeću snagu. U oba slučaja radimo na tome da zadržimo sposobnost samostalnog kretanja i brige o sebi.

Mišićnu masu i snagu zato stavljam među prioritete kad govorimo o longevityju. Healthspan bez brige o mišićima za mene nema puno smisla. Želim da moje tijelo može pratiti planove koje imam, sada i u godinama koje dolaze. Taj kapital vrijedi graditi dok nam se snaga još čini sama po sebi razumljivom.

Tekst: Petra Maroja

Petra Maroja

Petra Maroja direktorica je brenda Longevity Pen za Adriu i bavi se razvojem i pozicioniranjem inovativnih wellness i longevity projekata u Hrvatskoj. Poseban interes usmjerava na teme zdravog starenja, prevencije i tehnologija koje podržavaju kvalitetniji i vitalniji život. U svojim kolumnama za Slowliving istražuje kako znanost, tehnologija i svakodnevne navike mogu doprinijeti duljem, zdravijem i kvalitetnijem životu. Više o projektu Longevity Pen dostupno je na www.longevitypen.hr.

Foto: Privatna arhiva, pexsels

MOGLO BI VAS ZANIMATI: Što je SPERMIDIN? Molekula neobičnog imena, ali velikog značaja

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!