Piše: Petra Maroja
Kada danas govorimo o longevityju, većina ljudi pomisli na jedno pitanje, a to je kako živjeti što dulje. Godinama smo upravo kroz tu prizmu promatrali napredak medicine. Životni vijek se produljio, živimo dulje nego prethodne generacije i to smatramo jednim od najvećih uspjeha moderne medicine.
No posljednjih godina u svijetu longevity medicine fokus se polako mijenja. Sve više stručnjaka smatra da pravo pitanje više nije koliko ćemo dugo živjeti, nego koliko ćemo dugo ostati zdravi. Upravo zato danas gotovo svaki ozbiljan razgovor o longevityju vrlo brzo dovodi do dva pojma. Lifespan i healthspan. I premda na prvi pogled zvuče gotovo jednako, riječ je o dva potpuno različita koncepta koji mijenjaju način na koji promatramo zdravlje, starenje i budućnost medicine.
Što je lifespan?
Lifespan je najlakše objasniti. On predstavlja ukupno trajanje života, odnosno broj godina koje provedemo od rođenja do smrti. Tijekom posljednjeg stoljeća uspjeli smo ga značajno produljiti zahvaljujući napretku medicine, javnog zdravstva i tehnologije. Nekada su ljudi najčešće umirali od zaraznih bolesti ili posljedica ozljeda. Danas su takvi uzroci smrti znatno rjeđi, a moderna medicina omogućila nam je da živimo desetljećima dulje nego prethodne generacije.
Kad pričamo o lifespan-u longevity medicina često daje primjer Titona iz grčke mitologije. Dobio je dar vječnog života, ali ne i vječne mladosti. Njegovo tijelo nastavilo je starjeti, slabjeti i propadati pa se dar koji je dobio s vremenom pretvorio u prokletstvo. Taj primjer možda najbolje objašnjava zašto produljenje životnog vijeka nije isto što i kvalitetan život.
Tu dolazimo do drugog važnog pojma, a to je healthspan. Za razliku od lifespan-a, koji mjeri koliko dugo živimo, healthspan opisuje koliko dugo živimo zdravo. To je razdoblje života tijekom kojeg ostajemo funkcionalni, samostalni i bez značajnog utjecaja kroničnih bolesti. To su godine u kojima možemo putovati, raditi, učiti, razmišljati jasno, brinuti se o sebi i uživati u svakodnevnom životu bez ozbiljnih fizičkih ili mentalnih ograničenja.
Što je healthspan?
Ako lifespan odgovara na pitanje koliko dugo živimo, healthspan odgovara na pitanje koliko dugo živimo kvalitetno.
Da bismo očuvali healthspan, potrebno je očuvati tri ključna područja zdravlja. Prvo je fizička funkcija. Ona uključuje snagu, izdržljivost, ravnotežu, mobilnost i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti bez boli ili pomoći drugih ljudi. U svijetu longevity medicine danas se sve više govori o tome da mišićna masa nije važna samo zbog izgleda ili sportske izvedbe. Smatra se jednim od najboljih prediktora zdravog starenja jer upravo o njoj ovisi koliko ćemo dugo ostati samostalni.
Jednako je važno očuvati i kognitivnu funkciju. Dug život bez sposobnosti jasnog razmišljanja, donošenja odluka, učenja i pamćenja teško možemo nazvati kvalitetnim životom. Zdravlje mozga danas se smatra jednim od najvažnijih stupova healthspana jer nam omogućuje da ostanemo aktivni, neovisni i uključeni u život mnogo dulje.
Treći stup je emocionalno zdravlje. Dugotrajni stres, usamljenost, kronična anksioznost ili gubitak osjećaja svrhe ne utječu samo na naše raspoloženje. Sve više istraživanja pokazuje da značajno povećavaju rizik od kroničnih bolesti i ubrzavaju biološko starenje. Dugovječnost nije samo pitanje biologije. Ona uključuje i kvalitetu naših odnosa, psihološku otpornost i način na koji svakodnevno živimo.
Kada se ta tri područja promatraju zajedno, postaje jasno zašto healthspan predstavlja temelj longevity medicine. Cilj nije samo izbjeći bolest. Cilj je što dulje očuvati sposobnost da živimo život bez značajnih ograničenja.
Moderna longevity medicina
Iz tog načina razmišljanja proizlazi još jedan važan koncept moderne longevity medicine, a to je compression of morbidity, odnosno kompresija morbiditeta. Ideja je jednostavna: cilj nije živjeti devedeset ili sto godina ako ćemo posljednjih dvadeset provesti boreći se s kroničnim bolestima, gubitkom funkcionalnosti i ovisnošću o drugima. Cilj je što dulje očuvati zdravlje, a razdoblje bolesti i funkcionalnog pada svesti na posljednji, što kraći dio života. Što je manja razlika između našeg healthspan-a i lifespan-a, to smo bliže onome što longevity medicina nastoji postići.
Takav način razmišljanja doveo je do razvoja koncepta koji Peter Attia naziva Medicina3.0. Riječ je o promjeni paradigme u načinu na koji pristupamo zdravlju. Medicina kakvu danas poznajemo, ono što Attia naziva Medicina 2.0, napravila je revoluciju u liječenju akutnih bolesti. Zahvaljujući antibioticima, kirurgiji i hitnoj medicini spašeni su milijuni života. No kada je riječ o kroničnim bolestima, njezina je najveća slabost to što najčešće reagira tek kada je bolest već prisutna.
Problem je što se kronične bolesti ne razvijaju preko noći. Kardiovaskularne bolesti, rak, neurodegenerativne bolesti i metabolički poremećaji poput dijabetesa tipa 2, koje Attia naziva “četiri jahača kroničnih bolesti” , razvijaju se godinama, često desetljećima prije nego što se pojave prvi simptomi. U trenutku kada postavimo dijagnozu, bolest je nerijetko već duboko uznapredovala.
Longevity nije potraga za besmrtnošću
Medicina 3.0 zato nije reaktivna, nego proaktivna. Njezin cilj nije čekati bolest, nego razumjeti individualni rizik svake osobe mnogo prije nego što se ona razvije. Genetika, biomarkeri, obiteljska anamneza, metaboličko zdravlje i suvremena dijagnostika postaju alati koji omogućuju pravovremene intervencije, dok je organizam još uvijek zdrav. Fokus se tako pomiče s liječenja bolesti na očuvanje zdravlja i funkcionalnosti tijekom cijelog života.
Longevity nije potraga za besmrtnošću. Ona je prilika da, po prvi put u povijesti, svjesno utječemo na vlastitu zdravstvenu budućnost. Danas imamo znanje, tehnologiju i alate koji nam omogućuju da ne razmišljamo samo o tome koliko ćemo dugo živjeti, nego i kako ćemo živjeti desetljeća koja su pred nama. Izazov više nije u tome možemo li nešto promijeniti. Izazov je hoćemo li to znanje odlučiti primijeniti dovoljno rano.
Petra Maroja direktorica je brenda Longevity Pen za Adriu i bavi se razvojem i pozicioniranjem inovativnih wellness i longevity projekata u Hrvatskoj. Poseban interes usmjerava na teme zdravog starenja, prevencije i tehnologija koje podržavaju kvalitetniji i vitalniji život. U svojim kolumnama za Slowliving istražuje kako znanost, tehnologija i svakodnevne navike mogu doprinijeti duljem, zdravijem i kvalitetnijem životu. Više o projektu Longevity Pen dostupno je na www.longevitypen.hr.
Foto: Privatna arhiva, pexsels
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Kolumna Petre Maroje: Kako je longevity postao jedna od najvažnijih tema današnjice