Desetljećima neuroznanost pokušava odgovoriti na jedno od najtežih pitanja: kako iz aktivnosti mozga nastaje naš unutarnji svijet? Kako tri kilograma moždanog tkiva proizvode ljubav, strah, snove, nadu, sjećanja i osjećaj da smo – mi?
Neuroznanstvenik Christof Koch, dugogodišnji istraživač svijesti, danas postavlja još radikalnije pitanje: što ako mozak svijest uopće ne proizvodi, nego je samo oblikuje?
Problem koji znanost još nije riješila
Znanstvenici danas mogu sve preciznije povezati određena moždana područja s percepcijom, emocijama, pamćenjem i donošenjem odluka. Koch i kolege godinama su proučavali tzv. neuralne korelate svijesti, odnosno minimalne moždane mehanizme povezane sa svjesnim iskustvom.
Ali jedno pitanje ostaje otvoreno: zašto je sva ta neuralna aktivnost uopće praćena subjektivnim iskustvom?
Možemo opisati što se događa u mozgu kada vidimo zalazak sunca. Možemo pratiti aktivaciju određenih neuronskih mreža. Ali to još uvijek ne objašnjava zašto taj prizor u nama izaziva osjećaj ljepote, nostalgije ili mira.
Upravo tu počinje ideja koja zvuči gotovo filozofski.
Što ako je svijest temeljna, a ne posljedica?
Koch posljednjih godina ozbiljnije razmatra filozofski okvir poznat kao analitički idealizam. Prema toj ideji, svijest možda nije nešto što nastaje tek kada materija postane dovoljno složena, nego bi mogla biti jedno od temeljnih obilježja stvarnosti.
U takvom modelu mozak ne bi bio tvornica svijesti, nego nešto poput filtra ili sustava koji univerzalniju svijest oblikuje u naše individualno iskustvo.
Važno je naglasiti: to nije potvrđena znanstvena teorija niti dokazano objašnjenje svijesti. Koch ga predstavlja kao metafizičku mogućnost koju bi tek trebalo pretvoriti u hipoteze koje možemo eksperimentalno provjeravati.
Zašto je uopće počeo razmišljati tako?
Zanimljivo je da Kochova promjena perspektive nije došla samo iz laboratorija.
Opisao je duboko osobno iskustvo tijekom kojeg je na plaži osjetio kao da nestaje granica između njega i svijeta oko njega. Sam kaže da to iskustvo nije znanstveni dokaz, ali ga je natjeralo da preispita pretpostavke s kojima je desetljećima pristupao proučavanju svijesti.
Za znanstvenika koji je velik dio karijere posvetio traženju njezine fizičke osnove u mozgu, to je značajan zaokret.
A gdje je tu mozak?
Ideja da svijest možda nije isključivo proizvod mozga ne znači da mozak nije presudan.
Oštećenje mozga, anestezija, bolesti ili električna stimulacija mogu dramatično promijeniti ili potpuno ugasiti svjesno iskustvo. Znanost za to ima obilje dokaza. Istraživanja neuralnih korelata svijesti također pokazuju snažne veze između određenih kortikalnih područja i svjesne percepcije.
Pitanje je samo je li ta povezanost cijela priča.
Moglo bi promijeniti i način na koji gledamo umjetnu inteligenciju
Ako svijest nije jednostavno posljedica dovoljno složene obrade informacija, tada ni izgradnja sve snažnijih AI sustava ne mora automatski dovesti do svjesnih strojeva. Inteligencija i svijest možda nisu ista stvar.
Možemo stvoriti sustav koji rješava kompleksne probleme, razgovara, uči i donosi odluke, ali iz toga samo po sebi ne slijedi da postoji neko unutarnje iskustvo biti taj sustav. I upravo je to jedno od pitanja koje bi buduća istraživanja svijesti mogla učiniti još važnijima.
Znanost zasad nema konačan odgovor
Kochov prijedlog nije dokaz da svijest postoji neovisno o mozgu. Nije ni znak da bismo trebali odbaciti desetljeća neuroznanosti. Zapravo govori nešto jednostavnije i možda zanimljivije: nakon desetljeća istraživanja još uvijek ne razumijemo kako fizička aktivnost mozga postaje iskustvo.
Neuroznanost je značajno napredovala u identificiranju moždanih procesa povezanih sa sviješću, ali sama priroda subjektivnog iskustva ostaje jedan od najvećih otvorenih problema znanosti. Možda će odgovor na kraju biti potpuno biološki. Možda će zahtijevati novu teoriju. A možda će nas natjerati da preispitamo ono što podrazumijevamo pod pojmovima poput uma, materije i stvarnosti.
I upravo je zato svijest toliko fascinantna tema: što više otkrivamo o mozgu, to pitanje tko je zapravo taj koji sve to doživljava postaje još zanimljivije.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Godinama nakon COVID-a mozak još pokazuje promjene: znanstvenici otkrili moguću vezu s hormonom sreće