Doc. dr. sc. Josipa Bukić, univ. spec. pharm., farmaceutkinja i znanstvenica iz Osijeka, pripada rijetkoj skupini ljudi koji su u beauty svijet ušli bez želje da nam nešto prodaju. Dolazi iz akademskog okruženja, iz svijeta u kojem se stvari ne proglašavaju istinom zato što lijepo zvuče, nego se provjeravaju, uspoređuju, propituju i ponovno testiraju. A onda se, gotovo slučajno, našla na instagramu i počela raditi nešto što danas zvuči jednostavno, ali u moru brzih obećanja postaje gotovo radikalno: pričati o koži bez uljepšavanja činjenica.
Na njenom Instagram profilu Skincare znanost nećete pronaći čudotvorni serum koji će vas preporoditi preko noći, rutinu od dvanaest koraka koju morate slijediti da biste bile dovoljno dobre, niti obećanje da će jedna krema izbrisati godine, stres i neprospavane noći. Umjesto toga, Josipa govori o istraživanjima, sastojcima, formulacijama i onome što znamo, ali jednako otvoreno i o onome što još uvijek ne znamo.
Možda je upravo zato njezin pristup toliko osvježavajuć. Jer skincare danas odavno nije samo pitanje njege. Postao je industrija transformacije, beskrajni niz „prije i poslije“ fotografija, filtera i poruka koje nas uvjeravaju da uvijek postoji još nešto što na sebi trebamo popraviti. Još jedna bora koju treba zagladiti. Još jedna pora koju treba sakriti. Još jedan proizvod koji nedostaje našoj rutini. A što ako koži zapravo treba nešto sasvim drugo?
U razgovoru s njom zato nismo željeli pričati samo o retinoidima, serumima i aktivnim sastojcima. Zanimalo nas je što se događa kada briga o koži prestane biti ugodan ritual i postane još jedan zadatak koji moramo odraditi savršeno. Zašto nas filteri toliko lako uvjere da je normalna koža zapravo problem. Koliko se na licu vide stres, hormoni, neprospavane noći i život koji stalno vozimo u petoj brzini. I možda najvažnije: možemo li njegovati kožu, a da pritom prestanemo ratovati sa sobom?
S Josipom smo razgovarali o skincare anksioznosti, najčešćim beauty mitovima, skupim obećanjima koja nemaju pokriće, njezinoj vlastitoj minimalističkoj rutini i konceptu slow beautyja koji možda najbolje opisuje ono čemu se i sami sve češće želimo vratiti: manje, sporije, promišljenije.
Dolaziš iz akademskog svijeta, koji traži sporost, provjeru i sumnju. Kako si se odlučila za beauty prostor koji često živi od brzih obećanja?
Iskreno, nisam ja to birala, prije deset godina moj je šef odlučio da ćemo se baviti znanstvenim istraživanjem kože i kozmetike. Instagram profil je došao kasnije, gotovo slučajno, kao hobi koji mi je trebao za anksioznost. Kozmetika me oduvijek zanimala plus što ovako istraživanja koja ionako moram čitati za posao, samo sam počela dijeliti dalje. Krajem ove godine ću postati izvanredna profesorica pa se nadam većim i zanimljivijim znanstvenim projektima i istraživanjima koja ću moći dijeliti na instagramu.
Beauty industrija danas često prodaje transformaciju preko noći. Što nas koža, po tvom mišljenju, zapravo uči o vremenu, strpljenju i kontinuitetu?
Koža u tome nije nikakva iznimka, cijela nas kultura nekako uči da sve može doći brzo i bez truda. No, osim kirurškog zahvata, ne postoji gotovo ništa što djeluje preko noći. Trening, prehrana, njega kože, mentalno zdravlje, sve to traži dosljednost, ne čudo u bočici s pumpicom.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
U kojem je trenutku njega kože, po tvom mišljenju, prestala biti njega, a postala još jedan oblik pritiska da budemo bolje, mlađe, glađe, savršenije?
Vjerojatno onog trenutka kad su izmišljeni filteri. Žao mi je što, pogotovo mladi ljudi, danas osjećaju manju vrijednost uspoređujući se s nekim potpuno nepoznatim licem s ekrana, a zaboravljaju da nitko, ni online ni uživo, nema savršen život niti savršenu kožu. Bilo bi dobro prikazivati i vlastite neuspjehe i borbe, malo realniju sliku.
Kako prepoznati razliku između zdrave brige o sebi i skincare anksioznosti?
Onog trena kad ti nanošenje ili izostanak jednog proizvoda stvara stres, njega kože više nije ritual opuštanja nego izvor nelagode. I tu nastaje začarani krug: nesavršenost stvara nezadovoljstvo, a nezadovoljstvo pogoršava kožu jer stres dokazano mijenja kožu, baš kao što mijenja i hormone. Ja osobno živim s endometriozom pa mi je taj odnos stresa, hormona i tijela nešto s čime se stalno borim, ne samo profesionalno nego i osobno. Zato bih svakome tko prepoznaje slične obrasce, ili već ima tjelesne posljedice stresa, iskreno preporučila razgovor sa stručnjakom, danas je dostupna i online psihoterapija. Ovo govorim iz vlastitog iskustva s napadajima panike i vlastitog odgađanja odlaska psihijatru.
Možeš li s nama podijeliti svoju trenutnu skincare rutinu? I kada bi morala svesti svoju skincare filozofiju na jednu rečenicu koja nije prodajna, nego životna, koja bi to bila?
Moja rutina je manje-više cijele godine ista, ujutro nakon umivanja nanesem serum i hidratantnu kremu sa zaštitom od sunca, a navečer rotiram aktivne serume ili kreme ovisno o potrebama kože i godišnjem dobu, trenutno kako uskoro planiram godišnji ne koristim retinoide da mi ne stvaraju nepotrebni stres tijekom uživanja na plaži. Moja filozofija bi bila možda manje je više, jer ja nisam ljubitelj puno koraka u rutini.
Koji su najčešći mitovi ili marketinška obećanja, s kojima si se susretala, zbog kojih žene nepotrebno troše novac?
Svaka reklama koja obećava transformaciju preko noći, to je najsigurniji znak da nešto ne štima. Isto tako kada spominju brojeve, većina toga je subjektivna procjena par žena koje su koristile proizvod. Čak i kada citiraju neko istraživanje dobro provjerite iz koje godine je to istraživanje, jer znaju koristiti istraživanja stara 30 i više godina koja danas uistinu više nisu relevantna.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Postoji li za tebe “slow beauty” pristup i kako bi on izgledao u svakodnevnom životu?
Apsolutno, za mene to znači manje proizvoda, ali dosljednije korištenje te odabir na temelju istraživanja, a ne trendova. Također, obožavam kada imam slobodnog vremena imati spa day, ili u vidu odlaska na bazen i saunu, ili u vlastitom stanu što uključuje piling, masku, suho četkanje (veliki sam obožavatelj jer imam lošu limfnu cirkulaciju i otiču mi listovi).
Često govorimo o sastojcima, aktivima i formulacijama, ali koliko koža zapravo odražava naš ritam života: san, stres, hormone, prehranu?
Puno više nego što bismo htjeli priznati. Koža je često prvo mjesto gdje se vidi da nešto u životu nije uravnoteženo, bilo da je riječ o prehrani, pušenju, lošem snu, kroničnom stresu ili hormonalnim promjenama. Možeš imati najbolju rutinu na svijetu, ali ako je sve ostalo kaos, koža će to na neki način pokazati. Nijedan serum ne može zamijeniti san, niti smanjiti stres.
Doc. dr. sc. Josipa Bukić je farmaceutkinja i znanstvenica iz Osijeka, široj javnosti poznata je po Instagram profilu Skincare znanost, na kojem znanstvena istraživanja o koži, kozmetičkim sastojcima i formulacijama prevodi na razumljiv, praktičan i kritičan jezik. U svom pristupu zagovara njegu utemeljenu na dokazima, propitivanje beauty trendova i jednostavniji skincare, s manje marketinga i brzih obećanja, a više znanosti, strpljenja i realnih očekivanja.
Foto: Freepik, Instagram
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Aloe vera: Sve prednosti u njezi lica, kose i cijelog tijela