Kada primijetimo da koža izgleda umornije, opuštenije ili jednostavno starije, najčešće prvo razmišljamo o kozmetici, izlaganju suncu i genetici. No novo istraživanje sugerira da ono što vidimo na licu može biti povezano i s procesima koji se odvijaju mnogo dublje u tijelu, osobito s upalom i metabolizmom masnoća.
U istraživanju objavljenom u časopisu BMC Medicine analizirani su podaci čak 435.078 sudionika UK Biobanke. Znanstvenici su proučavali genetske, metaboličke i upalne čimbenike povezane sa subjektivnim doživljajem starenja lica, odnosno s time smatraju li ljudi da izgledaju mlađe, starije ili u skladu sa svojom kronološkom dobi.
Rezultati su pokazali povezanost između starijeg izgleda lica i mreže upalnih proteina te promjena u metabolizmu lipida, uključujući LDL kolesterol i fosfolipide. Istraživači zato pretpostavljaju da izgled lica može djelomično odražavati procese povezane sa sistemskom upalom i metaboličkim zdravljem.
Obrasci nisu jednaki kod žena i muškaraca
Posebno je zanimljivo što obrasci nisu bili jednaki kod žena i muškaraca. Kod muškaraca su se izraženije promjene povezane s lipidima pojavljivale između 55. i 65. godine. Kod žena su upalni procesi i poremećaji prijenosa lipida bili naglašeniji između 45. i 55. godine – upravo u razdoblju perimenopauze i menopauze.
To ne znači da se svaka bora može objasniti hormonima, kolesterolom ili upalom. Na izgled kože i dalje utječu izlaganje UV zračenju, pušenje, san, stres, prehrana, njega, genetika i brojni drugi čimbenici. Ipak, istraživanje otvara prostor za drugačiji razgovor o starenju: onaj koji ne počinje i ne završava kremom.
Možda pitanje više nije samo koji proizvod nanijeti na kožu, nego i kako se tijelo nosi s hormonalnim promjenama, kroničnim stresom, nedostatkom sna i metaboličkim opterećenjem. Posebno u perimenopauzi, promjene na koži ne bi trebalo promatrati izolirano od onoga što se događa s ostatkom organizma.
Starenje lica nije medicinska dijagnoza
Važno je naglasiti i ograničenja. Subjektivno doživljeno starenje lica nije medicinska dijagnoza ni precizan pokazatelj biološke dobi. Iako su istraživači primijenili metode koje mogu pružiti snažnije argumente o mogućim uzročnim vezama, rezultati još ne dokazuju da upala ili promjene masnoća u krvi izravno uzrokuju stariji izgled.
Ono što istraživanje ipak jasno poručuje jest da koža nije odvojena od ostatka tijela. Ona nije samo površina koju njegujemo izvana, nego dio složenog sustava na koji utječu hormoni, metabolizam, imunološki procesi i način života. Možda zato smislen pristup zdravom starenju ne bi trebao obećavati zaustavljanje vremena, nego podržavati cijeli organizam, uz njegu kože koja prati njegove stvarne potrebe.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Skincare bez iluzija: doc. dr. sc. Josipa Bukić o beauty industriji, pritisku i onome što koži stvarno treba