Automobil uredno šaljemo na servis, račune plaćamo na vrijeme, a vlastiti pregled često pomičemo za mjesec u kojem će navodno biti manje obveza. Problem je što taj mjesec rijetko dolazi. Sistematski pregled zato ne bi trebao čekati prve simptome, ali ni izgledati kao nasumičan popis svih dostupnih laboratorijskih i dijagnostičkih pretraga.
Dobar preventivni pregled prilagođava se dobi, spolu, obiteljskoj anamnezi, životnim navikama, lijekovima i bolestima koje osoba već ima. Nekome će biti dovoljan razgovor s liječnikom, mjerenje krvnog tlaka i nekoliko osnovnih nalaza, dok će drugoj osobi trebati češće kontrole ili dodatna obrada. Ministarstvo zdravstva upravo zato navodi da se opseg pregleda određuje prema spolu, dobi i postojećim čimbenicima rizika.
Pregled počinje razgovorom, a ne vađenjem krvi
Vrijedi proći kroz promjene koje su se pojavile od posljednje kontrole: dugotrajan umor, lošiji san, neobjašnjiv gubitak ili porast težine, zaduhu, bolove, promjene probave, ciklusa ili raspoloženja. Liječniku treba spomenuti i bolesti koje se pojavljuju u obitelji, osobito prerane srčane i moždane udare, dijabetes te određene vrste raka.
Osnovni pregled najčešće uključuje mjerenje krvnog tlaka, pulsa, tjelesne mase i, prema potrebi, opsega struka. Razgovara se o prehrani, kretanju, pušenju, alkoholu, stresu, spolnom i mentalnom zdravlju. Naizgled obično pitanje o tome kako spavamo ili koliko se krećemo ponekad otkrije više od širokog laboratorijskog paketa.
Koje krvne nalaze ima smisla napraviti?
Kompletna krvna slika može pokazati anemiju i određena odstupanja krvnih stanica, dok se glukoza u krvi ili HbA1c koriste za procjenu regulacije šećera. Lipidni profil obuhvaća ukupni, LDL i HDL kolesterol te trigliceride, a kreatinin daje podatke o bubrežnoj funkciji. Jetreni enzimi, željezo, feritin, TSH, vitamin B12 ili vitamin D ne moraju se automatski određivati svakoj zdravoj osobi svake godine – smisao ovise o simptomima, prehrani, terapiji, prethodnim nalazima i osobnom riziku.
Jednako tako, uredan nalaz ne vrijedi zauvijek, ali ni svako blago odstupanje ne znači bolest. Rezultate treba tumačiti zajedno s liječnikom, u kontekstu cijele osobe. U hrvatskim preventivnim pregledima poseban je naglasak na ranom prepoznavanju povišenog tlaka, šećera i masnoća u krvi, pretilosti i pušenja jer su to važni čimbenici rizika za kronične bolesti.
Papa-test, mamografija i pregled debelog crijeva nemaju isti raspored
Jednom godišnje dobro je provjeriti jesmo li u toku s pregledima koji pripadaju našoj dobi i zdravstvenoj povijesti, ali ne provode se svi svake godine. U Hrvatskoj se žene od 50 do 69 godina u sklopu nacionalnog programa pozivaju na mamografiju svake dvije godine. Program ranog otkrivanja raka debelog crijeva obuhvaća žene i muškarce od 50 do 74 godine, dok se učestalost ginekoloških pregleda i testiranja određuje prema dobi, prethodnim nalazima i preporuci ginekologa.
Osobe s većim rizikom, primjerice snažnom obiteljskom anamnezom ili ranijim abnormalnim nalazom, mogu trebati ranije ili češće kontrole. Poziv iz nacionalnog programa zato nije jedini razlog za pregled: novu kvržicu, neuobičajeno krvarenje, krv u stolici, trajnu promjenu pražnjenja crijeva ili neobjašnjiv gubitak težine treba prijaviti liječniku bez čekanja sljedećeg sistematskog.
Što još često zaboravljamo?
Preventivna briga uključuje i pregled zuba, provjeru vida kada se pojave poteškoće ili postoje rizične bolesti, kontrolu madeža kod dermatologa prema osobnom riziku te provjeru cjepnog statusa. Kod žena i muškaraca vrijedi razgovarati i o reproduktivnom, spolnom i mentalnom zdravlju. EKG, ultrazvuk abdomena, hormonski paneli i tumorski biljezi nisu univerzalni godišnji testovi za zdrave ljude bez simptoma; rade se kada za njih postoji medicinski razlog.
Najpraktičnije je jednom godišnje odvojiti termin za razgovor s liječnikom obiteljske medicine i zajedno provjeriti što je dospjelo na red. Cilj sistematskog pregleda nije prikupiti što više nalaza, nego na vrijeme prepoznati ono što se može liječiti, pratiti ili promijeniti dok još ne narušava svakodnevni život.
Foto: arhiva
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Prof. dr. sc. Goran Marković: “Tijelo pamti način na koji živimo”