Piše: Petra Maroja
Prije samo desetak godina riječ longevity izvan znanstvenih krugova gotovo nitko nije koristio. Danas se o njoj govori na naslovnicama najuglednijih svjetskih časopisa, na medicinskim kongresima, u investicijskim krugovima, ali i u podcastima koji broje milijune slušatelja. Sve češće je možemo čuti i u razgovorima o zdravlju, prehrani, tjelesnoj aktivnosti pa čak i poslovnom uspjehu.
Što se dogodilo? Zašto je longevity odjednom postao jedna od najvažnijih tema našeg vremena? Ne zato što smo opsjednuti time da živimo što dulje, već zato što se mijenja način na koji definiramo dobro življenje. Vrijednost više nije samo u onome što posjedujemo, već sve više u tome koliko dugo možemo sačuvati zdravlje, energiju, mentalnu jasnoću i sposobnost da kvalitetno živimo. Longevity tako izlazi iz okvira medicine i postaje dio šireg well-being pokreta koji danas mijenja način na koji jedemo, putujemo, živimo i brinemo o sebi.
Promjena fokusa moderne medicine
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, globalni očekivani životni vijek između 2000. i 2019. porastao je za više od šest godina, dok je očekivani broj godina provedenih u zdravlju rastao sporije. Drugim riječima, očekivani životni vijek značajno se produljio, ali istovremeno raste i broj godina koje mnogi provedu suočeni s kroničnim bolestima, smanjenom pokretljivošću, padom energije ili narušenom kvalitetom života.
Upravo zato fokus moderne medicine sve se više pomiče s liječenja bolesti na očuvanje zdravlja. Umjesto pitanja: “Kako ćemo liječiti bolest?”, sve češće postavljamo pitanje: “Kako što dulje ostati zdravi, vitalni i funkcionalni?” To je srž longevityja.
I upravo zato longevity nije još jedan wellness trend niti prolazna riječ koju ćemo za nekoliko mjeseci zaboraviti. On predstavlja potpuno novi način razmišljanja o zdravlju, potkrijepljen sve većim brojem znanstvenih istraživanja i ulaganjem bez presedana u područje koje mnogi već nazivaju medicinom budućnosti.
Što je geroscience?
U pozadini popularne riječi longevity razvija se ozbiljno znanstveno područje koje se naziva geroscience. Ono proučava kako biološki procesi starenja utječu na razvoj različitih kroničnih bolesti. Ideja nije liječiti svaku bolest potpuno odvojeno, nego bolje razumjeti zajedničke mehanizme zbog kojih s godinama postajemo osjetljiviji na dijabetes, kardiovaskularne bolesti, demenciju, slabost i gubitak funkcionalnosti.
Dovoljno je pogledati što se danas događa u svijetu. Sveučilišta poput Harvarda, Stanforda i drugih vodećih istraživačkih institucija ulažu goleme resurse u proučavanje biologije starenja. Nastaju specijalizirane longevity klinike koje okupljaju liječnike različitih specijalnosti s jednim zajedničkim ciljem, pomoći ljudima da što dulje očuvaju zdravlje. Istodobno, tehnološki sektor i investicijski fondovi ulažu milijarde dolara u razvoj novih dijagnostičkih metoda, biomolekula i tehnologija koje bi mogle unaprijediti kvalitetu života u godinama koje dolaze.
Healthspan i lifespan
Nije slučajno da se posljednjih godina sve češće susrećemo s pojmovima poput healthspan i lifespan. Ako je lifespan broj godina koje provedemo na ovom svijetu, healthspan predstavlja godine koje živimo zdravo, aktivno i neovisno. Upravo je produljenje tog razdoblja danas jedan od glavnih ciljeva moderne longevity medicine.
U svakodnevnom životu healthspan nije apstraktna brojka. To znači moći se u sedamdesetima samostalno popeti stepenicama, nositi vrećice iz trgovine, otputovati, ustati s poda, jasno razmišljati i ostati uključen u živote ljudi koje volimo. Dugovječnost tako prestaje biti pitanje koliko ćemo svjećica ugasiti na torti i postaje pitanje kakvi ćemo biti dok ih gasimo.
Moram priznati da me upravo to prije gotovo deset godina i privuklo ovom području. U početku je to bila čista znatiželja. Željela sam razumjeti što stoji iza novih znanstvenih otkrića o starenju, metabolizmu i zdravlju. S vremenom je to postalo puno više od interesa. Pratila sam istraživanja, razgovarala s liječnicima i stručnjacima iz različitih područja, učila o molekulama, prehrani, hormonima, snu, biohackingu i svemu onome što danas čini svijet longevityja. Što sam više učila, to sam više bila sigurnija u jedno: longevity nije potraga za vječnom mladošću, nego potraga za kvalitetnijim životom.
Koja je prava filozofija longevityja?
Možda je upravo to i najveća zabluda koja prati ovaj pojam. Kada ljudi prvi put čuju riječ longevity, često pomisle na ekstremne biohakere, desetke suplemenata, skupe uređaje ili pokušaje da se zaustavi starenje. No prava filozofija longevityja mnogo je jednostavnija. Kvalitetan san, pravilna prehrana, očuvanje mišićne mase, redovito kretanje, upravljanje stresom i razumijevanje vlastitog organizma danas imaju jednako važnu ulogu kao i najnovija znanstvena dostignuća.
Zato vjerujem da longevity nije rezerviran za znanstvenike, liječnike ili entuzijaste koji prate svaku novu tehnologiju. On se tiče svih nas. Bez obzira imamo li trideset, četrdeset ili sedamdeset godina, svi želimo sačuvati energiju, mentalnu bistrinu, pokretljivost i mogućnost da živimo život punim plućima što je dulje moguće.
Hrvatska je tek na početku tog razgovora. Dok je u svijetu longevity postao tema o kojoj pišu najveći mediji i raspravljaju vodeći stručnjaci, kod nas se još uvijek često doživljava kao nešto novo, nedovoljno poznato ili rezervirano za uzak krug ljudi. Vjerujem da će se to vrlo brzo promijeniti. Ne zato što je longevity trend, nego zato što se mijenja način na koji razmišljamo o zdravlju. Sve više govorimo o prevenciji, personaliziranom pristupu, očuvanju vitalnosti i kvaliteti života, a upravo su to temelji longevity filozofije.
Longevity nije još jedan projekt osobne produktivnosti
Ono što me u svemu tome najviše veseli jest činjenica da živimo u vremenu u kojem o vlastitom organizmu znamo više nego ijedna generacija prije nas. Svakim danom objavljuju se nova istraživanja o starenju, metabolizmu, hormonima, mozgu, mikrobiomu i stanicama. Neka će od tih otkrića promijeniti medicinu kakvu danas poznajemo, neka će ostati znanstvene hipoteze koje će tek trebati potvrditi. Upravo zato važno je razlikovati znanost od pomodnosti i činjenice od marketinga.
Važno je pritom ne pretvoriti longevity u još jedan projekt osobne produktivnosti i ne ponašati se kao da je zdravlje isključivo rezultat discipline. Nema svatko jednako vremena za san, novca za kvalitetnu hranu, siguran prostor za kretanje ili pristup preventivnim pregledima. Razgovor o dugovječnosti zato mora uključivati i pitanje dostupnosti zdravlja, a ne samo individualnih protokola.
Možda najbolji način da razumijemo longevity nije da zamišljamo život do 120. godine. Zamislimo radije sebe u sedamdesetima ili osamdesetima. Možemo li bez pomoći ustati iz kreveta? Nositi unuka, otići u šetnju, putovati, kuhati, čitati, smijati se s prijateljima i donositi vlastite odluke? Upravo je to ono čime se longevity u svojoj najvažnijoj verziji bavi. Ne vječnim životom, nego očuvanjem slobode unutar života koji imamo.
Upravo će se time baviti i ova kolumna. Ne kroz senzacionalizam, nego kroz razgovor o onome što moderna znanost danas doista zna. Govorit ćemo o prehrani, snu, tjelovježbi, metabolizmu, hormonima, biomolekulama, biohackingu, peptidima i tehnologijama koje već mijenjaju svijet, a o kojima se u Hrvatskoj još uvijek premalo govori. Cilj nije pronaći čudesno rješenje niti obećati vječnu mladost. Cilj je razumjeti kako možemo živjeti kvalitetnije, donositi bolje odluke i sačuvati zdravlje što je dulje moguće.
A čini mi se da je upravo sada pravo vrijeme da taj razgovor započnemo.
Tekst: Petra Maroja
Petra Maroja direktorica je brenda Longevity Pen za Adriu i bavi se razvojem i pozicioniranjem inovativnih wellness i longevity projekata u Hrvatskoj. Poseban interes usmjerava na teme zdravog starenja, prevencije i tehnologija koje podržavaju kvalitetniji i vitalniji život. U svojim kolumnama za Slowliving istražuje kako znanost, tehnologija i svakodnevne navike mogu doprinijeti duljem, zdravijem i kvalitetnijem životu. Više o projektu Longevity Pen dostupno je na www.longevitypen.hr.
Foto: Privatna arhiva, pexsels
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Znamo li uopće što je LONGEVITY? Petra Maroja otkrila nam je svoju filozofiju dugovječnosti