Menopauzu najčešće povezujemo s valunzima, promjenama raspoloženja, spavanjem i hormonima. No novo istraživanje pokazuje da se u tom životnom razdoblju događa nešto zanimljivo i u mozgu i to nešto što znanstvenici zasad još ne znaju do kraja objasniti.
Naime, prirodnim starenjem volumen sive tvari u mozgu postupno se smanjuje. No kod žena koje prolaze kroz prijelaz u menopauzu taj se uobičajeni pad, prema novoj longitudinalnoj studiji, privremeno usporava ili zaustavlja. Drugim riječima, menopauza se u ovom istraživanju nije pokazala samo kao još jedna faza hormonskih promjena, nego kao posebno razdoblje moždane reorganizacije.
Mozak se kroz život mijenja više nego što mislimo
Istraživači s Amsterdam University Medical Centera pratili su više od 1.000 sudionica kroz različite životne faze, pubertet, trudnoću i menopauzu i ponavljali snimanja mozga tijekom vremena. Rezultati su pokazali da svaka od tih faza ima svoj karakterističan obrazac.
Tijekom puberteta i trudnoće zabilježeno je ubrzano smanjenje kortikalne sive tvari. To na prvi pogled može zvučati zabrinjavajuće, ali takve promjene ne znače nužno “propadanje” mozga. One mogu odražavati reorganizaciju i prilagodbu mozga na novo životno razdoblje.
Menopauza je, međutim, izgledala drukčije. Kod žena koje su tijekom razdoblja praćenja prešle iz predmenopauze u postmenopauzu nije zabilježeno isto smanjenje ukupne i kortikalne sive tvari koje se vidjelo kod žena koje su tijekom cijelog praćenja ostale ili prije ili nakon menopauze.
Kako su autori saželi, menopauza se u ovom slučaju nije definirala toliko onime što se mijenja, nego onime što se privremeno ne mijenja.
Zašto se to događa?
Tu zasad nema jasnog odgovora. Pubertet i trudnoću karakterizira snažan porast spolnih hormona, osobito estrogena i progesterona. Menopauza ide u suprotnom smjeru – razine tih hormona padaju. Budući da receptori za estrogen postoje u brojnim dijelovima mozga, istraživači smatraju da bi hormonalne promjene mogle biti povezane s opaženim obrascem.
Ali važno je naglasiti: ova studija ne dokazuje da pad estrogena uzrokuje usporavanje promjena sive tvari. Sudionice su same prijavljivale u kojoj su fazi menopauze, a istraživači nisu izravno mjerili njihove razine hormona. Zato se zasad može govoriti o povezanosti, ali ne i o jasnom uzročno-posljedičnom odnosu.
Znači li to da menopauza “štiti” mozak?
Još se ne može tako zaključiti. Autori sami upozoravaju da rezultate treba tumačiti oprezno. Iako nalazi sugeriraju moguće privremeno ublažavanje uobičajenog starenjem povezanog gubitka volumena sive tvari, statističke usporedbe između skupina nisu bile dovoljno jake da bi se taj zaključak smatrao konačnim.
Dakle, ne možemo reći da menopauza zaustavlja starenje mozga niti da ga čini mlađim. Ono što možemo reći jest da se mozak tijekom menopauze, čini se, ponaša drugačije nego prije i nakon tog prijelaznog razdoblja. I upravo je to ono što znanstvenike najviše intrigira.
Menopauza možda predstavlja posebno razdoblje moždane plastičnosti
Pojam neuroplastičnosti opisuje sposobnost mozga da se mijenja i prilagođava. Novo istraživanje sugerira da bi menopauza mogla predstavljati još jednu važnu fazu te prilagodljivosti, ali drukčiju od puberteta i trudnoće.
Zanimljivo je i da su promjene tijekom menopauzalnog prijelaza češće zabilježene u područjima mozga za koja se zna da su osjetljiva na estrogen. No što to konkretno znači za pamćenje, raspoloženje, kognitivne sposobnosti ili rizik od neurodegenerativnih bolesti, još ne znamo.
Jedan od razloga zašto su ovakvi nalazi toliko važni jest i činjenica da o ženskom mozgu kroz različite hormonalne faze i dalje znamo iznenađujuće malo. Pubertet, trudnoća i menopauza predstavljaju tri velika hormonska prijelaza u životu žene, a ipak su longitudinalne studije koje prate promjene mozga kroz ta razdoblja još uvijek rijetke.
Ženski mozak još uvijek je premalo istražen
Ovo istraživanje jedno je od prvih koje je istim metodama usporedilo sve tri faze i tako pokazalo da ženski mozak tijekom života ne prolazi samo kroz linearan proces starenja, nego i kroz razdoblja intenzivne reorganizacije.
Menopauza se vrlo često opisuje samo kroz ono što žena gubi – ciklus, estrogen, plodnost, energiju ili osjećaj poznatog tijela. No sve više istraživanja pokazuje da je to i razdoblje prilagodbe. Mozak se mijenja. Tijelo se mijenja. Hormonalna ravnoteža se mijenja.
A ovaj novi nalaz podsjeća nas da te promjene nisu nužno samo priča o propadanju. Možda su dijelom i priča o reorganizaciji. Još ne znamo što taj privremeni zastoj u uobičajenom gubitku sive tvari dugoročno znači. No upravo zato je istraživanje važno: otvara novo pitanje o menopauzi koje je znanost dosad jedva počela postavljati.
Što se zapravo događa sa ženskim mozgom kada hormoni krenu u potpuno novo životno poglavlje? Odgovor tek počinjemo otkrivati.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Menopauza i genetika: koliko naši geni zaista određuju žensko zdravlje?