Tekst: mag.nutr./znr. Merdijana Dugonjić, dipl.ing.
Menopauza se često svodi na jednostavnu definiciju – prestanak menstrualnog ciklusa. Međutim, iza tog naizgled jasnog događaja stoji složen i dugotrajan biološki proces koji zahvaća gotovo svaki sustav u tijelu. Riječ je o prijelazu koji ne označava samo kraj reproduktivne faze, nego i početak razdoblja u kojem hormonalne promjene počinju imati širi, sustavni utjecaj na zdravlje.
Pad razine estrogena, jednog od ključnih regulatora u ženskom organizmu, ne odražava se samo na jajnike i maternicu. On utječe na krvne žile, metabolizam lipida, raspodjelu masnog tkiva, regulaciju upalnih procesa i održavanje koštane mase. Upravo zbog toga se u postmenopauzalnom razdoblju bilježi povećan rizik od stanja poput kardiovaskularne bolesti i osteoporoza. Ipak, taj rizik nije jednak za sve žene, što otvara pitanje – zašto menopauza kod svake žene izgleda drugačije?
Genetika: temelj koji oblikuje početne uvjete
Znanstvena istraživanja posljednjih desetljeća jasno su pokazala da genetika ima značajnu ulogu u određivanju dobi nastupa menopauze. Procjenjuje se da nasljedni čimbenici objašnjavaju oko 40 do 50 posto varijabilnosti, što znači da obiteljska povijest može pružiti određene smjernice, ali ne i preciznu prognozu.
U središtu ovog procesa nalazi se sposobnost organizma da održava stabilnost genetskog materijala. Ženske jajne stanice prisutne su od rođenja i tijekom života postupno nakupljaju oštećenja DNK. Geni koji sudjeluju u popravku tih oštećenja igraju ključnu ulogu u određivanju trajanja reproduktivne funkcije. Primjerice, varijacije u genima poput BRCA1 i BRCA2 povezane su s bržim smanjenjem ovarijske rezerve, dok u rijetkim slučajevima određene genetske promjene mogu dovesti do ranijeg prestanka funkcije jajnika, odnosno prijevremena insuficijencija jajnika.
Ipak, važno je razumjeti da genetika ne djeluje kao unaprijed napisan scenarij. Ona određuje sklonosti, ali ne i konačan ishod. Sve više pažnje pridaje se procesu epigenetika, koji opisuje kako okolišni čimbenici mogu utjecati na aktivnost gena, odnosno na to koji će se genetski potencijali u određenim uvjetima doista i ostvariti.
Okolišni čimbenici: svakodnevni utjecaji s dugoročnim posljedicama
Dok genetika postavlja okvir, okoliš i životne navike često određuju kako će se taj okvir ispuniti. Jedan od najjasnijih i najbolje istraženih čimbenika je pušenje, koje se dosljedno povezuje s ranijim nastupom menopauze. Smatra se da toksini iz cigareta ubrzavaju oštećenje jajnih stanica i povećavaju oksidativni stres u organizmu.
Sve veću pozornost privlače i kemikalije iz okoliša koje mogu ometati hormonski sustav, takozvani endokrini disruptori. Tvari poput bisfenola A (BPA) i ftalata, koje se nalaze u plastici, ambalaži i nekim kozmetičkim proizvodima, povezuju se s promjenama u hormonskoj ravnoteži. Iako su učinci često složeni i ovise o razini i trajanju izloženosti, njihov potencijalni utjecaj na reproduktivno zdravlje sve je više predmet istraživanja.
Prehrana također igra važnu ulogu. Način prehrane može utjecati na razinu upalnih procesa u tijelu, oksidativni stres i metabolizam hormona. Uravnotežena prehrana bogata vlaknima, zdravim mastima i antioksidansima može podržati metaboličku stabilnost, dok ekstremni režimi prehrane ili nutritivni deficiti mogu imati suprotan učinak.
Tjelesna aktivnost i tjelesna masa dodatno moduliraju hormonalni status. Masno tkivo sudjeluje u metabolizmu estrogena, pa i preniska i previsoka tjelesna masa mogu utjecati na hormonsku ravnotežu. Osim toga, kronični stres i poremećaji spavanja utječu na neuroendokrini sustav, osobito kroz os hipotalamus–hipofiza–nadbubrežna žlijezda, što može imati šire posljedice na hormonsku regulaciju.
Funkcionalni pristup: razumijevanje dubljih mehanizama
Uz klasični medicinski model, koji se primarno fokusira na dijagnozu i liječenje bolesti, sve se više razvija i funkcionalni pristup zdravlju. Ovaj pristup nastoji razumjeti dublje uzroke i međusobnu povezanost različitih sustava u organizmu.
U kontekstu menopauze to uključuje procese poput kronične upale niskog stupnja, oksidativnog stresa i učinkovitosti metabolizma hormona. Jetra, primjerice, ima ključnu ulogu u razgradnji estrogena, dok crijevni mikrobiom može utjecati na njegovu ponovnu apsorpciju i ukupnu ravnotežu hormona u tijelu. Iako su istraživanja u ovom području još u razvoju, sve je jasnije da stanje organizma u cjelini značajno utječe na način na koji žena doživljava menopauzu. Važno je naglasiti da ovakav pristup ne zamjenjuje standardnu medicinu, već je nadopunjuje, posebno u području prevencije i ranog prepoznavanja neravnoteža.
Kardiovaskularno zdravlje: skriveni rizici nakon menopauze
Jedna od najvažnijih promjena koje se događaju nakon menopauze odnosi se na kardiovaskularni sustav. Estrogen ima zaštitnu ulogu u održavanju elastičnosti krvnih žila i povoljnog lipidnog profila. Njegov pad povezan je s povećanjem razine LDL kolesterola, smanjenjem HDL kolesterola i pojačanom upalnom aktivnošću, što povećava rizik od kardiovaskularne bolesti.
Genetski čimbenici mogu dodatno utjecati na ovaj rizik. Na primjer, varijanta APOE ε4 povezuje se s nepovoljnijim metabolizmom lipida. Ipak, u praksi se pokazuje da način života – uključujući prehranu, tjelesnu aktivnost i kontrolu tjelesne mase – ima presudnu ulogu u tome hoće li se genetska predispozicija doista manifestirati.
Zdravlje kostiju: dugoročna ravnoteža između gubitka i obnove
Kosti su još jedan sustav snažno pogođen hormonskim promjenama. Estrogen pomaže u održavanju ravnoteže između razgradnje i izgradnje koštanog tkiva. Njegov pad ubrzava gubitak koštane mase, što povećava rizik od osteoporoza i prijeloma.
Iako genetika određuje početnu gustoću i strukturu kostiju, njihov daljnji razvoj uvelike ovisi o životnim navikama. Redovita tjelesna aktivnost, osobito vježbe opterećenja, adekvatan unos kalcija i vitamina D te opće metaboličko zdravlje ključni su za očuvanje koštane čvrstoće kroz vrijeme.
Između genetike i izbora: prostor za djelovanje
Unatoč brzom napretku genetike, mogućnost preciznog predviđanja vremena menopauze i dalje je ograničena. Genetski testovi mogu pružiti određene uvide u predispozicije, ali ne mogu zamijeniti cjelovitu procjenu zdravlja.
Menopauza se danas sve više promatra kao rezultat dugotrajnog međudjelovanja naslijeđa i životnih okolnosti. Upravo u toj dinamici nalazi se prostor za djelovanje – kroz informirane odluke, preventivne mjere i aktivno upravljanje zdravljem.
Umjesto da se doživljava kao kraj jedne faze, menopauza se može promatrati kao početak razdoblja u kojem se pažnja svjesnije usmjerava na dugoročno zdravlje, kvalitetu života i razumijevanje vlastitog tijela.
Za Slowliving.hr: mag.nutr./znr. Merdijana Dugonjić, dipl.ing., praktičar funkcionalne medicine
Merdijana Dugonjić, magistrica nutricionizma, praktičar funkcionalne medicine i stručnjakinja za zaštitu zdravlja na radu. Kroz savjetovanja, edukacije i suradnju s organizacijama prenosi znanstvene spoznaje o prehrani, ergonomiji, funkcionalnom pristupu i psihosocijalnim aspektima zdravlja u praktične smjernice za svakodnevni život, inspirirajući pojedince i zajednice da zdravlje prepoznaju ne kao luksuz, već kao najvrjedniji resurs i temelj ispunjenog života. Posebnu pažnju posvećuje promicanju zdravlja i dobrobiti žena kroz podršku u različitim životnim fazama, edukaciju o hormonalnoj ravnoteži, prevenciji kroničnih bolesti, održavanju vitalnosti i mentalne otpornosti, pomažući im da izgrade trajne navike koje jačaju zdravlje, energiju i kvalitetu života.
FOTO: Freepik
Izvori
- Day FR, Thompson DJ, Helgason H, Chasman DI, Finucane H, Sulem P, et al.
Genomic analyses identify hundreds of variants associated with age at menarche and support a role for puberty timing in cancer risk. Nat Genet. 2017;49(6):834–841. - Ruth KS, Day FR, Hussain J, Martínez-Marchal A, Aiken CE, Azad A, et al.
Genetic insights into biological mechanisms governing human ovarian ageing. Nature. 2021;596(7872):393–397. - Broekmans FJ, Soules MR, Fauser BC.
Ovarian aging: mechanisms and clinical consequences. Endocr Rev. 2009;30(5):465–493. - Muka T, Oliver-Williams C, Kunutsor S, Laven JS, Fauser BC, Chowdhury R, et al.
Association of age at onset of menopause and time since onset with cardiovascular outcomes, intermediate vascular traits, and all-cause mortality: a systematic review and meta-analysis. JAMA Cardiol. 2016;1(7):767–776. - Faubion SS, Kuhle CL, Shuster LT, Rocca WA.
Long-term health consequences of premature or early menopause and considerations for management. JAMA. 2015;314(3):289–299. - Eastell R, O’Neill TW, Hofbauer LC, Langdahl B, Reid IR, Gold DT, et al.
Postmenopausal osteoporosis. Nat Rev Dis Primers. 2016;2:16069. - Rizzoli R, Biver E, Brennan-Speranza TC.
Nutritional intake and bone health. Lancet Diabetes Endocrinol. 2021;9(9):606–621. - Gore AC, Chappell VA, Fenton SE, Flaws JA, Nadal A, Prins GS, et al.
EDC-2: The Endocrine Society’s second scientific statement on endocrine-disrupting chemicals. Endocr Rev. 2015;36(6):E1–E150. - Barrea L, Muscogiuri G, Di Somma C, Laudisio D, Pugliese G, Salzano C, et al.
Nutrition and menopause: a narrative review. Int J Environ Res Public Health. 2021;18(14):7372. - Shifren JL, Gass MLS; NAMS Recommendations for Clinical Care of Midlife Women Working Group. The North American Menopause Society recommendations for clinical care of midlife women. Menopause. 2014;21(10):1038–1062.
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Kad više vlakana ne pomaže: što vam tijelo pokušava reći o probavi?