Menopauza (razdoblje oko posljednje menstruacije u životu) može biti jako turbulentno za neke žene. Razine hormona se mijenjaju, što uzrokuje poremećaje menstrualnih ciklusa, brojne tjelesne simptome, ali i neke psihičke simptome koji nisu nimalo ugodni. Može li menopauza uzrokovati anksioznost, depresiju ili panični poremećaj? Što očekivati i kako se s tim nositi?
Menopauza i panični napad
Događaju se promjene u mozgu koje utječu na naše raspoloženje. Fluktuacija hormona može uzrokovati da se ponekad osjećamo anksiozno i/ili depresivno, iako ozbiljni panični poremećaj, anksioznost i depresija nisu čest slučaj, no menopauza ih može potaknuti ili produbiti.
Napadaji panike koji se mogu povremeno javiti ne znače da imamo tzv. panični poremećaj. „Napad panike je nagli nastup neupadljivog, kratkog razdoblja izrazite nelagodnosti ili straha, praćen somatskim ili spoznajnim simptomima. Panični poremećaj predstavlja pojavu ponavljanih napada panike, tipično praćenih strahom od budućih napada ili promjenama ponašanja kojima se mogu izbjeći situacije koje stvaraju podložnost napadima. Dijagnoza se postavlja klinički. Izdvojeni napadi panike ne moraju se liječiti. Panični poremećaj se liječi farmakoterapijom, psihoterapijom, izlaganjem, kognitivno–bihevioralnim liječenjem ili i jednim i drugim“. (Iz: MSD priručnik dijagnostike i terapije).
Pravi panični poremećaj znatno utječe na (ne)kvalitetu života i treba mu se ozbiljno pristupiti. Panični poremećaj je ponekad teško otkriti jer se neki simptomi kao npr. znojenje i palpitacije preklapaju sa simptomima perimenopauze i menopauze. Iako se ne dijagnosticira lako, ne znači da ne postoji i da ga ne možete liječiti. Obratite pažnju na sebe i svoje tijelo kako bi se lakše razlučilo o čemu se radi. Za menopauzu su više karakteristični povremeni blaži napadaji panike, a ne panični poremećaj u tom smislu.
Što je s anksioznošću i depresijom u perimenopauzi?
Promjene u razinama hormona mogu utjecati na neurotransmitere (neuroprijenosnike) u mozgu. Pad estrogena uzrokuje valove vrućine i poremećaje spavanja, a može dovesti i do anksioznosti i promjena raspoloženja.
Ako se osjećate depresivno svaki dan kroz dulji period (3-4 tjedna i dulje), porazgovarajte sa svojim liječnikom o tome kako naći najbolji način liječenja vaše depresije. Vaš liječnik će proučiti i druge moguće uzroke depresije osim menopauze, kao što su npr. problemi sa štitnjačom i dr.
Ako depresija i/ili anksioznost uzrokuju poteškoće u vašim odnosima ili na poslu, a ne vidite nikakvo rješenje ovih problema, vjerojatno je vrijeme da posjetite liječnika kako bi vam se pomoglo s vašim emocionalnim problemima.
Kada obavezno potražiti pomoć?
Posebni razlozi kad bi trebalo potražiti pomoć i općenito su: ako imate suicidalne misli ili osjećaje da bi si oduzeli život, ako loši osjećaji potraju dulje od 3 do 4 tjedna, ako nemate nikoga u koga imate povjerenja i s kim bi podijelili misli i osjećaje…
Često je pitanje i dvojba može li hormonska terapija olakšati emocionalne probleme ženama u ovom ponekad teškom periodu života?
Sve više je dokaza da hormonska terapija može pomoći, ali sama hormonska terapija neće biti dovoljna u liječenju ozbiljnijih psihičkih stanja. Možda će vam liječnik morati prepisati lijekove protiv anksioznosti i depresije. Savjetovanje i razgovor sa psihoterapeutom i/ili psihijatrom puno pomaže kod psiholoških simptoma.
Tjelovježba, birana prehrana, omiljeni hobi
Zdrav način života može olakšati ovaj „menopauzalni prelazak“, a posebno se preporučuje tjelovježba i zdrava prehrana, uključivanje u neke kreativne tečajeve, udruge ili hobiji koji vam daju osjećaj uspjeha i ispunjenja. Obratite se prijateljima, članovima obitelji ili profesionalnim savjetnicima za vaše probleme, njegujte prijateljstva i druženja, ali uzimajte vitamine i minerale te lijekove koje vam eventualno propiše vaš liječnik.
Često su žene u dvojbi jesu li problemi s pamćenjem i koncentracijom normalni dio menopauze, a nažalost jesu. Stručnjaci zasad još ne razumiju točno zašto se to događa, ali ako imate ovih problema, razgovarajte i o tome sa svojim liječnikom. Može vam pružiti ohrabrenje i pomoć. Aktivnosti koje stimuliraju mozak mogu vam puno pomoći da popravite svoje pamćenje. Provedite neko vrijeme slažući npr. puzzle, rješavajte križaljke, mijenjajte ustaljenje navike i radnje ili provodite ugodne trenutke čitajući zanimljive i inspirativne knjige. Ples se također pokazao jako koristan ne samo za tijelo nego i za um! Imajte na umu i da depresija i anksioznost mogu pojačati probleme s pamćenjem.
Za kraj, znajte da niste jedine, niste same, svakome se može dogoditi da ga zateknu najrazličitiji simptomi koji se javljaju tijekom menopauze. Razgovarajte o tome s onima kojima vjerujete i koji su stručni i menopauza može biti prekrasan dio vašeg života, ako joj vi to dopustite.
Već ste u životu puno toga napravile i postigle, budite samopouzdane i sigurne u sebe unatoč sitnim problemčićima. Život tako brzo prolazi, a divan je. Vi ste gospodarice svog života i tako se i ponašajte!!!
Tekst: Doc. dr. sc. Ivana Erceg Ivkošić, spec. ginekologije i porodništva, subspecijalist ginekološke endokrinologije, humane reprodukcije i menopauzalne medicine; Specijalna bolnica Sv. Katarina
Foto: Unsplash, Pixabay, Pexels
