S godinama se mijenja mnogo toga, energija, oporavak, metabolizam, ali i mišićna snaga. Upravo je gubitak mišićne mase jedan od razloga zbog kojih u starijoj dobi postaju teži i oni sasvim svakodnevni pokreti: ustajanje sa stolca, penjanje stepenicama, nošenje vrećica ili održavanje ravnoteže.
Zato znanstvenici sve više istražuju kako sačuvati mišićnu funkciju što dulje, a novo istraživanje sa Sveučilišta Kyushu u Japanu donosi zanimljiv trag. U središtu pažnje našao se spoj nazvan lipoic acid trisulfide, odnosno LASSS, koji je u laboratorijskim pokusima pokazao sposobnost zaštite jednog važnog signala za obnovu mišića.
Što se zapravo događa s mišićima kako starimo?
Naši mišići imaju vlastite mehanizme obnove. Jedan od važnih igrača u tom procesu je protein HGF, hepatocyte growth factor, koji pomaže aktivirati satelitske stanice, svojevrsne mišićne matične stanice koje sudjeluju u regeneraciji nakon opterećenja ili ozljede.
Problem je što se tijekom starenja HGF može kemijski promijeniti procesom koji se naziva nitracija. Kada se to dogodi na određenim mjestima proteina, on slabije komunicira s receptorom c-met, važnim za aktivaciju obnove mišića. Znanstvenici su se zato zapitali može li se taj signal nekako zaštititi.
Spoj koji je iznenadio istraživače
Tim je ispitivao dva spoja bogata sumporom – glutathione trisulfide i lipoic acid trisulfide. Oba su pokazala sposobnost smanjenja određenih nitracijskih promjena u laboratorijskim uvjetima, ali se LASSS izdvojio dodatnim učinkom.
Pri višim koncentracijama, LASSS nije samo pomogao zaštititi HGF od oštećenja, nego je u laboratorijskom modelu povećao njegovu sposobnost vezanja za c-met receptor više nego dvostruko. Upravo je taj rezultat istraživače posebno iznenadio.
Njihova je pretpostavka da LASSS možda ne djeluje samo kao antioksidans, nego da može izravno utjecati na strukturu HGF-a i time mu pomoći da učinkovitije prenese signal važan za obnovu mišića. To zasad ostaje mehanizam koji treba dodatno istražiti.
Što se dogodilo u pokusima na miševima?
Istraživači su zatim LASSS testirali u modelu mišićne neaktivnosti kod mladih muških miševa. Kod životinja kojima je spoj prethodno davan zabilježeno je manje nitracije HGF-a tijekom razdoblja neaktivnosti nego kod kontrolnih životinja.
To je zanimljiv rezultat jer pokazuje da učinak nije bio vidljiv samo u epruveti. Ipak, studija nije pokazala da LASSS kod ljudi sprječava gubitak mišićne mase, niti je dokazala da uzimanje alfa-lipoične kiseline ili nekog komercijalnog antioksidansa može imati isti učinak. Istraživanje je provedeno na specifičnom trisulfidnom spoju i pretežno na laboratorijskim i životinjskim modelima.
Zašto je očuvanje mišića toliko važno?
Gubitak mišićne mase povezan sa starenjem poznat je kao sarkopenija. Ona nije samo estetsko pitanje niti znači samo da imamo manje snage. S vremenom može utjecati na stabilnost, pokretljivost i samostalnost te povećati rizik od padova i krhkosti. Upravo zato je očuvanje mišićne funkcije jedno od važnih područja istraživanja zdravog starenja.
Novo istraživanje zanimljivo je jer ne pokušava jednostavno dodati nešto mišiću, nego zaštititi jedan od njegovih prirodnih mehanizama regeneracije.
No što možemo napraviti već danas?
Dok LASSS tek čeka daljnja istraživanja i ispitivanja na ljudima, stvari za koje već imamo mnogo više dokaza puno su jednostavnije. Redoviti trening snage, dovoljno ukupnog kretanja, adekvatan unos proteina, kvalitetan san i izbjegavanje dugotrajne neaktivnosti i dalje ostaju među najvažnijim načinima očuvanja mišićne mase i funkcionalnosti tijekom života.
Ovo istraživanje ne donosi čudesan anti-aging dodatak niti obećanje da ćemo jednostavnim antioksidansom zaustaviti sarkopeniju. Donosi nešto možda vrjednije: još jedan komadić razumijevanja zašto sposobnost mišića da se obnavljaju s godinama slabi i gdje bi se jednog dana moglo ciljano intervenirati.
Znanstvenici sada žele provesti dulja istraživanja, uključujući pokuse na starijim životinjama, prije nego što se uopće može govoriti o potencijalnoj primjeni kod ljudi.
Tekst: Science alert
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Godinama nakon COVID-a mozak još pokazuje promjene: znanstvenici otkrili moguću vezu s hormonom sreće