PIŠE: mag.nutr./znr. Merdijana Dugonjić, dipl.ing.
Migrena je složen neurološki poremećaj na koji mogu utjecati genetski, hormonalni, imunološki, metabolički i prehrambeni čimbenici. Iako se migrena najčešće promatra prvenstveno kao neurološka bolest, sve je više istraživanja koja upućuju na važnu povezanost između crijeva, imunološkog sustava, hormona i živčanog sustava. Upravo zato funkcionalni pristup migrenama pokušava sagledati moguće uzroke i okidače simptoma, a ne samo same glavobolje.
Kod dijela osoba migrene mogu biti povezane s poremećajima funkcije crijeva, osjetljivošću na određenu hranu, upalnim procesima i promjenama u metabolizmu histamina. Posebno se istražuje povezanost migrena s celijakijom, necelijakičnom osjetljivošću na gluten/pšenicu te intolerancijom na histamin.
Gluten i osjetljivost na pšenicu
Celijakija je autoimuna bolest kod koje konzumacija glutena dovodi do imunološki posredovanog oštećenja sluznice tankog crijeva. Osim probavnih simptoma, osobe s celijakijom mogu imati i različite neurološke tegobe, uključujući glavobolje i migrene.
Uz celijakiju postoji i necelijakična osjetljivost na gluten/pšenicu (NCGS), stanje kod kojeg osobe razvijaju simptome povezane s konzumacijom glutena ili određenih komponenti pšenice, ali bez autoimunog oštećenja crijeva karakterističnog za celijakiju. Simptomi mogu uključivati nadutost, bolove u trbuhu, umor, poteškoće koncentracije, bolove u tijelu, ali i glavobolje i migrene.
Funkcionalni pristup pretpostavlja da kod predisponiranih osoba gluten i određene komponente pšenice mogu pridonijeti aktivaciji imunološkog sustava, promjenama crijevne mikrobiote i povećanoj crijevnoj propusnosti. Takve promjene mogu utjecati na upalne procese i komunikaciju između crijeva i mozga, što kod dijela osoba može biti povezano s pojavom migrenskih simptoma.
Jedna od komponenti pšenice koja se istražuje u tom kontekstu jest aglutinin pšeničnih klica, za koji se pretpostavlja da kod osjetljivih osoba može potaknuti aktivaciju mastocita i oslobađanje histamina.
Histamin i migrene
Histamin je biološki aktivna tvar koja sudjeluje u imunološkim reakcijama, regulaciji želučane kiseline, funkciji živčanog sustava i upalnim procesima. Kod dijela osoba može postojati smanjena sposobnost razgradnje histamina unesenog hranom, što može pridonijeti simptomima poput crvenila, probavnih tegoba, lupanja srca, osjećaja unutarnjeg nemira, glavobolja i migrena.
Jedan od mogućih mehanizama uključuje smanjenu aktivnost enzima diamin oksidaze (DAO), koji sudjeluje u razgradnji histamina u crijevima. Međutim, intolerancija na histamin i dalje je područje aktivnih istraživanja te još uvijek ne postoje potpuno standardizirani dijagnostički kriteriji.
Neka istraživanja pokazala su da dio osoba s migrenama ima niže razine DAO enzima, a kod pojedinih pacijenata prehrana s manjim unosom histamina može dovesti do smanjenja intenziteta ili učestalosti simptoma. U manjoj studiji provedenoj u Litvi dio pacijenata s migrenom i sniženim DAO vrijednostima imao je i necelijakičnu osjetljivost na gluten/pšenicu ili celijakiju. Iako su rezultati zanimljivi, potrebna su dodatna kvalitetna istraživanja kako bi se jasnije razumjela povezanost između ovih stanja.
Crijeva, mikrobiota i upala
Funkcionalna medicina posebnu pažnju posvećuje zdravlju crijevne sluznice i crijevne mikrobiote. Smatra se da kronična upala, disbioza i povećana crijevna propusnost mogu utjecati na imunološki sustav i stvaranje upalnih medijatora koji kod osjetljivih osoba mogu pridonijeti nastanku migrenskih simptoma.
Kod dijela osoba promjene prehrane, smanjenje unosa ultra-prerađene hrane, alkohola i hrane bogate histaminom te individualno prilagođen pristup prehrani mogu pomoći u smanjenju simptoma. Međutim, važno je naglasiti da eliminacijske dijete ne bi trebalo provoditi dugoročno ni bez stručnog nadzora jer mogu dovesti do nutritivnih nedostataka i nepotrebnih restrikcija.
Hormoni, menopauza i histamin
Migrene su izrazito povezane i s hormonalnim promjenama, osobito kod žena. Fluktuacije estrogena tijekom menstrualnog ciklusa, perimenopauze i menopauze mogu utjecati na učestalost i intenzitet migrenskih glavobolja.
Kod mnogih žena migrene se nakon menopauze mogu smanjiti zbog stabilizacije hormonskih oscilacija, iako kod dijela žena simptomi mogu potrajati ili se privremeno pogoršati tijekom perimenopauze.
Funkcionalni pristup također razmatra moguću povezanost hormona i histamina. Estrogen može utjecati na aktivnost mastocita i oslobađanje histamina, dok progesteron ima stabilizirajući i umirujući učinak na živčani i imunološki sustav. Smatra se da hormonska neravnoteža tijekom perimenopauze kod osjetljivih žena može pridonijeti pojačavanju simptoma povezanih s histaminom i migrenama, iako su mehanizmi još uvijek predmet istraživanja.
Individualan i cjelovit pristup
Važno je naglasiti da nisu sve migrene povezane s glutenom, histaminom ili crijevima te da ne postoji univerzalna prehrana koja odgovara svima. Funkcionalni pristup ne promatra migrenu kao izolirani simptom, nego pokušava razumjeti moguće individualne okidače i povezanost između živčanog, hormonalnog, imunološkog i probavnog sustava.
Kod osoba koje uz migrene imaju kronične probavne smetnje, nadutost, proljeve, anemiju ili simptome povezane s određenom hranom, može biti korisna dodatna obrada u suradnji s liječnikom i nutricionistom/dijetetičarom.
Iako je povezanost između glutena, histamina i migrena područje intenzivnih istraživanja, sve je više dokaza da zdravlje crijeva, hormonska ravnoteža i prehrana mogu imati važnu ulogu u regulaciji simptoma kod dijela osoba s migrenama.
Za Slowliving.hr: mag.nutr./znr. Merdijana Dugonjić, dipl.ing., praktičar funkcionalne medicine
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Prehrana i hormoni kod žena: Zašto ista dijeta ne djeluje na sve?
Izvori
- Celiac disease and headache in adults and children – systematic review and meta-analysis
Zis P, Julian T, Hadjivassiliou M. Nutrients. 2018;10(10):1445. - Extra-intestinal manifestations of non-celiac gluten sensitivity: An expanding paradigm
Volta U, Caio G, De Giorgio R i sur. World Journal of Gastroenterology. 2017;23(9):1521–1530. - Non-celiac gluten sensitivity: questions still to be answered despite increasing awareness
Catassi C, Bai JC, Bonaz B i sur. Cellular and Molecular Immunology. 2015;12(2):184–193. - Histamine and migraine revisited: mechanisms and possible drug targets
Wantke F, Götz M, Jarisch R. The Journal of Headache and Pain. 2019. - Diamine oxidase deficiency and histamine intolerance in migraine patients
Izquierdo-Casas J, Comas-Basté O, Latorre-Moratalla M i sur. Nutrients. 2020;12(5):1362. - Association between serum diamine oxidase levels and migraine
Garbarino S, Magnavita N. Nutrients. 2021. - The role of mast cells in migraine pathophysiology
Theoharides TC, Zhang B. Brain Research Bulletin. 2019. - Gut microbiota and migraine: A comprehensive review
Arzani M, Jahromi SR, Ghorbani Z i sur. The Journal of Headache and Pain. 2020. - Migraine, menopause and hormone replacement therapy
MacGregor EA. Post Reproductive Health. 2018;24(1):11–18. - Estrogen, histamine and mast cell interactions in women’s health
Vasiadi M, Kempuraj D, Theoharides TC. Clinical Therapeutics. 2016.