Danas se više no ikad prije govori o fizičkom zdravlju te o važnosti zdravlja za potpuni sklad duha i tijela. Nerijetko posežemo za dijetama koje se, naravno, kombiniraju s određenim tipovima tjelovježbi, ali često se zaboravlja da ne utjecaj gena, te koliko nas oni snažno definiraju.
Na primjer, nekome će keto dijeta ili veganska prehrana savršeno odgovarati, dok se netko drugi tom neće moći prilagoditi.
Istraživanja pokazuju kako geni značajno utječu na toleranciju hrane, te mnogi zapravo ustanove kako im najviše odgovara tradicionalna kuhinja u kojoj su uživali i njihovi preci.
Dosta je zanimljivo i korisno proučiti vlastite pretke i od čega su bolovali, kakvog su zdravlja bili, kako su se hranili. Tako možete doći do zanimljivih otkrića, jer se tu može vidjeti utjecaj gena.
Znate kako vas liječnik u slučaju bilo kakve bolesti najprije ispita o vašoj povijesti bolesti, a odmah zatim ispita sve o bolestima u obitelj. Upravo nam utjecaj gena nosi sa sobom to da smo skloniji određenim stanjima.
Za mnoga takva stanja, postoje preventivne mjere koje ljudi mogu poduzeti kako bi smanjili rizik.
To se može odnositi na probavne bolesti, autoimune sklonosti, pa čak i na rak.
Koliki je naš utjecaj?
Naš genetski kod je naslijeđen, ali naš stil života može značajno utjecati na regulaciju naših gena i način na koji se očituju.
Dakle, iako nas naši geni čine jedinstvenima i značajno utječu na naše zdravlje, ne možemo poreći utjecaj prehrane, tjelovježbe i općenito stila života. Utjecaj gena je snažan, ali puno činimo i sami.
Tako primjerice osoba može, imati povećan rizik obolijevanja od dijabetesa. Međutim, neće svaka osoba s povećanim rizikom oboljeti od dijabetesa. Srećom! Čak i oni pojedinci koji imaju visok rizik od obolijevanja od dijabetesa mogu taj rizik smanjiti s ispravnom prehranom i programom vježbi.
Jedno istraživanje iz 2014. proučavalo je epigenetske promjene na miševima. Miševi vole slatkasti miris trešanja, pa kad im miris dođe do nosa, osvijetli se “zona užitka” u mozgu, motivirajući ih da se vrzmaju okolo i traže poslasticu. Istraživači su ovaj miris odlučili upariti s blagim električnim udarom, a miševi su se brzo naučili da će im se nešto loše dogoditi ukoliko budu skakali na trešnju. Studija je otkrila da se ovo “novo sjećanje” prenosi generacijama. Potomci miševa bojali su se trešanja, unatoč tome što sami nisu doživjeli električni udar. Prvi miševi koji su doživjeli udar doživjeli su i promjene na genima.
Zaključak je sljedeći… Što više razumijemo i poznajemo svoje gene, bolje možemo pozitivno utjecati na svoje zdravlje. Svi znamo kako je važno zdravo se hraniti, vježbati redovito, umjereno konzumirati alkohol, ali kada postanemo doista svjesni kako sve to utječe na naše gene i čak na buduće generacije zasigurno ćemo dobiti dodatnu motivaciju. Naš stil života ima izuzetno veliku ulogu u našem općem zdravlju te je zato jako važno pronaći stil života koji je prilagođen točno potrebama našeg tijela.
Moglo bi vas zanimati i: Artritis je bolan, ali bolove ipak možemo ublažiti
Tekst: Anđela Sabranović
Foto: Pexels