povremeni-post-slowliving

Intermittent fasting – povremeni post uz koji zdravo mršavite

by Anđela Sabranović

Sigurno ste u nekom trenutku i nekom obliku čuli za intermittent fasting, odnosno povremeni post. No, jeste li u potpunosti upoznati o čemu se točno radi? Garantiramo da će vas ovaj oblik prehrane oduševiti, ako mu date priliku.

Povremeni post temelji se na postu u određeno doba dana, dok ostatak dana možete neometano jesti. Istraživanja pokazuju da povremeni post uistinu može utjecati na tjelesnu težinu, te spriječiti ili čak promijeniti tijek nekih oblika određenih bolesti.

Pa, dakle, kako točno funkcionira, kako ga prakticirati i je li siguran?

Što je povremeni post

Dok se većina dijeta temelji na tome ŠTO biste trebali jesti, za povremeni post je ključno KAD jedete. Određeni broj sati u danu postite (odnosno pijete samo vodu), dok ostatak vremena jedete normalno.

Neuroznanstvenik Mark Mattson proučavao je povremeni post 25 godina. Ono što je zaključio jest da naše tijelo evoluiralo i da može biti bez hrane satima, pa čak i danima ili duže. No, to je bilo tako i u prahistorijska vremena, jer, ako razmislite, moralo je tako biti – hrana nije bila na raspolaganju stalno, nego ju je trebalo uloviti ili pronaći.

Danas je izrazito teško održati zdravu tjelesnu težinu, daleko teže nego prije samo 50 godina, kad je bilo manje računala, televizijskih programa, ranije se išlo u krevet, više se radilo i igralo vani. A sad nekad grickamo kroz cijelu noć. Zato smo skloniji pretilosti, dijabetesu tip 2, srčanim i drugim bolestima. Studije su pokazale da bi povremeni post mogao biti spas za ove trendove.

Kako funkcionira?

Nekoliko je različitih načina prakticiranja ovog načina prehrane, ali kod svakog odlučujete koje razdoblje dana ćete jesti, a koje postiti. Nakon nekoliko sati bez hrane tijelo poseže za zalihama šećera i počinje trošiti masnoće. Ovaj je raspored jela drukčiji od onog što većinom prakticiramo – jelo kroz sve sate kad smo budni. Uz povremeni post, pojašnjava Mattson, produljuje se razdoblje tijekom kojeg vaše tijelo troši kalorije unesene tijekom posljednjeg obroka i počinje trošiti zalihe masnoća.

Jedan od najpoznatijih principa intermittent fastinga je raspored 16:8, odnosno tijekom osam sati jedete, a 16 sati postite. Ovog se režima najlakše pridržavati, jer možete veliki dio dana kad ste budni normalno jesti. Možete sami prilagoditi hoće li to biti 8-16 ili 10-18 ili 12-20. Kako vam god najbolje odgovara s obzirom na vaš raspored.

Osim tog, tu je princip 5:2, kod kojeg jedete normalno pet dana u tjednu. Preostala dva dana u tjednu jedete samo po jedan obrok u danu, i to obrok od 500-600 kalorija. Na primjer, jedete normalno sve dane osim ponedjeljka i četvrtka, a te dane jedete samo jedan obrok.

Duža razdoblja posta ne preporučuju se, nisu nužna, a mogla bi biti i opasna. Osim tog, ako ste predugo bez hrane, vaše tijelo bi čak moglo reagirati pohranjivanjem veće količine masnoća kako bi se zaštitilo od gladi tijekom razdoblja posta.

Vaše bi se tijelo moglo naviknuti na povremeni post kroz dva do četiri tjedna. U tom bi vam razdoblju mogli biti povremeno malo teže nositi se s novom rutinom, ali ako „pregrmite“ to, gotovo je sigurno da ćete se početi osjećati bolje.

Za vrijeme posta

Tijekom posta, odnosno vremena kad ne jedete, možete piti vodu i pića koja nemaju kalorija, a među njima je crna kava i čaj. Ostatak vremena, kad jedete, možete jesti normalno. No, to ne znači da se u tih osam sati možete natrpavati visokokaloričnim junk foodom, prženom hranom i slatkišima.

Stručnjaci preporučuju da biste trebali veće obroke u danu jesti u društvu, jer se tako osjećamo bolje i to znatno doprinosi zadovoljstvu hranom i dobrom zdravlju. A ako birate što biste jeli, svakako je mediteranska prehrana za preporuku uz povremeni post.

Kako „radi“

Jedna od studija koje je proveo dr. sc. Mattson, pokazala je da prakticiranje povremenog posta na duže vrijeme može rezultirati dužim životnim vijekom, vitkijim tijelom i oštrijim mozgom. Naime, tijekom ovakvog režima prehrane možemo se zaštititi od dijabetesa, srčanih bolesti, neuroregenerativnih poremećaja, pa čak i problema s crijevima, te mnogih vrsta raka.

Osim tog, rezultati povremenog posta pokazali su da se uz takvu prehranu može gubiti masno tkivo, ali zadržava se, pa čak i jača, mišićna masa. Čak šest različitih studija pokazalo je da se povremenim postom gube kilogrami, a miševi koji su hranjeni na određene dane pokazivali su veću fizičku izdržljivost u trčanju.

Je li sigurno?

Da, povremeni post je za većinu ljudi siguran. Naravno, uvijek je dobro savjetovati se s liječnikom, posebno ako imate bilo kakvih zdravstvenih stanja koja zahtijevaju posebnu pažnju. Osim tog, ovaj način prehrane ne bi trebali prakticirati sljedeći:

  • Osobe mlađe od 18 godina
  • Trudnice ili dojilje
  • Osobe s dijabetesom ili problemima sa šećerom u krvi
  • Oni koji su se u prošlosti borili s poremećajima u prehrani

Ostali mogu bez problema prakticirati ovakav način prehrane, odnosno mogu ga prigrliti i prakticirati neograničeno – uz razne benefite.

Probajte, iznenadit ćete se.

Moglo bi vas zanimati i: Food freedom – zaboravite dijete i slušajte svoje tijelo

Tekst: Nataša Krstičević

Foto: Canva

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!