Fating, odnsno post je posljednjih godina postao jedna od najčešće spominjanih tema kad govorimo o zdravlju, energiji i tjelesnoj težini. Neki ga prakticiraju radi lakšeg upravljanja apetitom, drugi zbog osjećaja discipline i jednostavnije prehrane, a treći iz zdravstvenih ili duhovnih razloga.
No uz sve potencijalne koristi, često se provlači i jedna bojazan: hoće li nas fasting učiniti mentalno sporijima, rastresenijima i manje fokusiranima? Novo veliko istraživanje sugerira da odgovor možda nije onakav kakav smo dugo pretpostavljali.
Prema velikom preglednom radu koji je obuhvatio 63 znanstvena članka, 71 neovisnu studiju i ukupno 3.484 sudionika, nije pronađena značajna razlika u kognitivnoj izvedbi između ljudi koji su postili i onih koji su jeli uobičajeno. Drugim riječima, kod zdravih odraslih osoba kratkotrajni i umjereni post nije se pokazao kao prijetnja mentalnoj oštrini.
Jesmo li možda pogrešno razumjeli glad i fokus?
Ideja da bez hrane ne možemo jasno misliti duboko je ukorijenjena u svakodnevici. Gotovo je postala opće mjesto, od reklama koje sugeriraju da “nismo svoji kad smo gladni” do ponavljane poruke da je doručak najvažniji obrok u danu. Ova velika analiza upravo toj ideji nudi zanimljiv protuargument: čini se da umjereno, kratkoročno uskraćivanje hrane ne iscrpljuje nužno mentalne resurse zdravih ljudi.
Istraživači su pritom promatrali različite vrste kognitivnih funkcija, uključujući pamćenje, donošenje odluka, brzinu reakcije i točnost odgovora. Kada su se svi ti podaci gledali zajedno, kratkotrajni post (fasting), s medijanom trajanja od 12 sati, nije doveo do značajnog pada rezultata.
Ipak, postoje nijanse
To, naravno, ne znači da fasting djeluje jednako na sve i u svakoj situaciji. Analiza je pokazala da su se skromni padovi kognitivne izvedbe ipak pojavljivali kod duljih razdoblja bez hrane, posebno nakon 12 sati, kao i kod djece i tinejdžera, kod kojih su autori zabilježili izraženije negativne učinke. Iako su mlađi sudionici činili manji dio ukupnog uzorka, istraživači upozoravaju da su mozgovi u razvoju vjerojatno osjetljiviji na duže periode bez hrane.
To u praksi znači da se poruka ovog istraživanja ne može jednostavno preslikati na sve. Za djecu i adolescente redoviti obroci i dalje ostaju posebno važni.
Zanimljivo: glad je najviše smetala kad je tema bila – hrana
Jedan od zanimljivijih nalaza bio je taj da su se kognitivni padovi najviše pokazivali u zadacima koji su bili povezani s hranom. Primjerice, kad su sudionici morali reagirati na slike hrane ili obrađivati riječi povezane s hranom, post je imao veći utjecaj.
Kako navodi kognitivni neuroznanstvenik David Moreau sa Sveučilišta u Aucklandu na Novom Zelandu: “deficiti u izvedbi često su bili vidljivi samo u zadacima koji su uključivali podražaje povezane s hranom”, dok je izvedba na zadacima s neutralnim sadržajem ostala uglavnom stabilna. Drugim riječima, glad možda ne smanjuje opću mentalnu funkciju koliko selektivno odvlači pažnju kad je tema upravo ono što nedostaje tijelu.
Važno je i kada tijekom dana postimo
Istraživači su primijetili i da su ljudi koji su postili imali nešto slabije rezultate na kognitivnim testovima kada su se oni provodili kasnije tijekom dana. To bi moglo značiti da post može pojačati prirodne padove koncentracije koji se ionako javljaju kroz dnevni ritam organizma.
To je važan detalj, jer pokazuje da utjecaj posta nije nužno isti ujutro, prijepodne ili predvečer i da taj kontekst također igra ulogu.
Post nije univerzalno rješenje, ali možda nije ni razlog za strah
Autori istraživanja ne tvrde da je post za svakoga, niti da ga treba idealizirati. David Moreau zato zaključuje da je “post najbolje promatrati kao osobni alat, a ne kao univerzalni recept”. Drugim riječima, ne postoji jedno pravilo koje jednako vrijedi za sve, a post je najbolje uvoditi promišljeno i, kada je potrebno, uz stručni savjet.
U isto vrijeme, ova velika analiza ipak donosi jednu važnu poruku umirenja: većina zdravih odraslih osoba ne mora automatski strahovati da će im kratkotrajni post zamagliti misli ili umanjiti sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka.
Što još znamo o postu?
U tekstu se podsjeća i da je post u nekim istraživanjima povezan s drugim potencijalnim koristima, uključujući pomoć u regulaciji tjelesne težine, poboljšanja kardiovaskularnog zdravlja i smanjenje upalnih procesa. Znanstvenici smatraju da tijekom posta tijelo prolazi kroz važne metaboličke promjene, uključujući prijelaz s korištenja zaliha glikogena na veću upotrebu masti i ketonskih tijela kao izvora energije.
No kao i uvijek kad je riječ o prehrani i tijelu, šira slika ostaje važnija od jednostavnih pravila.
Možda je najzanimljiviji dio ovog istraživanja upravo to što razdvaja mit od nijansi. Ne govori da post nema nikakav učinak, ali pokazuje da taj učinak nije nužno onako dramatičan kako smo mislili, barem kad govorimo o zdravim odraslim osobama i kratkoročnom postu.
To ne znači da svi trebaju postiti. Niti znači da glad uvijek prolazi neprimjetno. Ali znači da je moguće da smo u nekim stvarima bili prestrogi prema samoj ideji posta i da mentalna jasnoća možda ne nestaje tako lako čim preskočimo obrok.
Tekst: Sciencealert.com
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Mršavljenje nije samo pitanje kalorija: kakvu ulogu u svemu tome imaju crijeva?