Kad govorimo o mršavljenju, najčešće se fokusiramo na ono što je vidljivo i mjerljivo, kalorije, obroke, treninge, broj na vagi. No posljednjih godina sve više pažnje dobiva jedan puno dublji sloj priče: crijevni mikrobiom. I to s razlogom.
Sve je jasnije da naše tijelo ne funkcionira kao niz odvojenih sustava, nego kao povezana cjelina, a crijeva u toj slici imaju puno važniju ulogu nego što se nekad mislilo.
Zdravlje crijeva danas se sve češće povezuje ne samo s probavom, nego i s imunitetom, raspoloženjem, razinom energije, upalnim procesima i da, regulacijom tjelesne mase. Upravo zato pitanje mršavljenja više nije samo pitanje “manje jesti i više se kretati”, nego i pitanje unutarnje ravnoteže organizma.
Što je zapravo crijevni mikrobiom?
Crijevni mikrobiom zajednički je naziv za mikroorganizme koji žive u našem probavnom sustavu. Svaki čovjek ima svoj, jedinstven mikrobiom, ali postoje i određene bakterije čija se prisutnost povezuje s boljim zdravljem. Među njima se često spominju rodovi poput Lactobacillus, Bifidobacterium i Enterococcus, čija se smanjena prisutnost povezuje s različitim zdravstvenim poteškoćama.
No mikrobiom nije tu samo usput. On aktivno sudjeluje u razgradnji hrane, proizvodnji nekih vitamina, zaštiti od štetnih mikroorganizama i regulaciji brojnih procesa koji utječu na svakodnevno funkcioniranje tijela.
Crijeva ne odlučuju samo o probavi
Jedna od posebno zanimljivih uloga mikrobioma povezana je s osom crijeva–mozak, dvosmjernom komunikacijom između probavnog i živčanog sustava. Ta os sudjeluje u prijenosu informacija o gladi, sitosti, stresu i emocijama, a mikrobiom je jedan od važnih sudionika tog procesa. Njegovi metabolički produkti mogu utjecati i na druge dijelove tijela, uključujući mozak i jetru. Upravo zato stanje u crijevima može imati puno širi učinak nego što bismo očekivali.
Ako je ravnoteža mikroorganizama u crijevima narušena, dolazi do takozvane disbioze. U tom stanju može doći i do poremećaja u regulaciji apetita i sitosti, što znači da problem s kilogramima ponekad nije samo stvar volje, nego i stvar unutarnje neravnoteže koju tijelo teško kompenzira.
Kakve veze mikrobiom ima s pretilošću?
Sve veći broj istraživanja pokazuje da sastav mikrobioma može imati važnu ulogu u razvoju pretilosti. U tekstu se navodi da je kod pretilih osoba često uočena manja raznolikost mikrobioma, kao i povećan udio bakterija iz skupine Firmicutes u odnosu na Bacteroides, iako to nije jednako kod svih i zahtijeva individualniji pristup.
Zanimljivo je i da su istraživanja na miševima pokazala kako prijenos mikrobioma pretilih životinja može utjecati na povećanje tjelesne mase kod onih koje prije nisu bile pretile. To ne znači da postoji jedna bakterija debljanja, ali vrlo jasno pokazuje koliko crijevni ekosustav može sudjelovati u načinu na koji tijelo upravlja energijom i masnim zalihama.
Hrana ne hrani samo nas, nego i naše bakterije
Jedan od najvažnijih čimbenika koji oblikuju sastav mikrobioma jest prehrana. To je ujedno i dobra vijest, jer znači da na mikrobiom možemo utjecati svakodnevnim izborima na tanjuru. Prema tekstu, prehrana s visokim udjelom masti može smanjiti broj bakterija Bacteroides i povećati broj Firmicutes, dok prehrana bogata vlaknima pozitivno utječe na sastav mikrobioma i povećava broj korisnih bakterija, osobito Bifidobacteria.
Posebno važnu ulogu imaju prehrambena vlakna. Ona hrane korisne bakterije i potiču proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina, koje doprinose zdravlju crijeva, redovitom pražnjenju i općem metaboličkom balansu. Upravo zato vlakna nisu samo “dobra za probavu”, nego i važan saveznik u regulaciji tjelesne mase.
Možda je vrijeme da promijenimo pogled na mršavljenje
Ono što ova tema otvara jest važan pomak u razmišljanju: mršavljenje ne treba promatrati samo kroz prizmu restrikcije. Ponekad tijelo ne traži manje hrane, nego bolju podršku. Bolju probavu. Više vlakana. Stabilniji mikrobiom. Više ravnoteže između crijeva, mozga i metabolizma.
To ne znači da su kalorije potpuno nevažne, nego da nisu jedina priča. Ako prehrana pomaže ili narušava ravnotežu mikrobioma, onda ona istovremeno utječe i na apetit, sitost, energiju i način na koji tijelo upravlja masom.
Što ima najviše smisla u praksi?
Ako ovu temu prevedemo na svakodnevicu, zaključak je prilično jednostavan: za zdraviji mikrobiom i bolju podršku organizmu u procesu regulacije tjelesne mase, korisno je birati prehranu bogatu vlaknima, raznoliku, s više biljnih izvora hrane, s umjerenim ili nižim udjelom masti i manje usmjerenu na restrikciju, a više na kvalitetu.
To može značiti više povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica, sjemenki i jednostavnijih obroka koji ne hrane samo nas, nego i unutarnji ekosustav od kojeg ovisi puno više nego što se nekad mislilo.
Crijevni mikrobiom ne možemo vidjeti, ali njegove posljedice itekako možemo osjetiti. U probavi, energiji, raspoloženju, apetitu i načinu na koji tijelo reagira na hranu. Upravo zato možda je vrijeme da o mršavljenju počnemo razmišljati manje kao o borbi protiv tijela, a više kao o pokušaju da ga bolje razumijemo i podržimo. Jer ponekad put do lakšeg tijela ne počinje u restrikciji, nego u ravnoteži.
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Flasteri za mršavljenje: rade li stvarno ili je to još jedan wellness mit?