Danas, u utorak 14. studenoga 2023. obilježava se Svjetski dan šećerne bolesti. Ovogodišnja tema je „Dostupnost zdravstvene zaštite“. Stručnjaci pozivaju sve oboljele od šećerne bolesti, ali i ostale da misle na prevenciju i zdrav način života.
Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj je oko 310 tisuća osoba sa šećernom bolešću. No, mnogi ni ne znaju da u sebi nose ovu kroničnu nezaraznu bolest, pa je brojka daleko veća. Procjenjuje se da je gotovo 500 tisuća oboljelih u Hrvatskoj.
Javnost o problemu dijabetesa izvještava tijekom cijele godine. Posebice, to činimo kroz mjesec studeni. No, danas, 14. 11. svi zajedno trebamo zastati i razmisliti koliko je doista izazovna svakodnevica onima koji žive ovu bolest. Ako vi ili vama draga osoba ima dijabetes, danas iskoristite dan za nježnost i suosjećanje.
Inače, ideja o Svjetskom danu dijabetesa pokrenuta je 1991. godine, a inicijativa je zapravo bio odgovor na rastući problem dijabetesa i opterećenje koje ova dijagnoza predstavlja ne samo oboljelom već i njegovoj obitelji i društvu.
Rizični čimbenici za razvoj šećerne bolesti
Šećerna bolest tipa 1 ne može se prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja. Ovdje možete ispuniti i upitnik za procjenu rizika od tipa 2 šećerne bolesti.
Koliko često je potrebno obaviti pregled?
Preporuka struke je obaviti jednom godišnje specijalistički pregled kod dijabetologa. On se sastoji od iscrpne anamneze (razgovora s bolesnikom o nastanku tegoba) i fizikalnog pregleda po svim sustavima. Uključuje procjenu eventualnih kroničnih komplikacija (oči, bubrezi, živci, krvne žile…) povezanih s dijabetesom.
Cilj ovog pregleda je postavljanje dijagnoze, a onima koji boluju od dijabetesa odgovora li stanje stvarnom stanju, odnosno evaluirati dosadašnju terapiju i provjeriti ima li već kroničnih komplikacija.
Isto tako, pregled kod dijabetologa služi kako bi se potvrdila ili isključila dijagnoza šećerne bolesti i dobile sve potrebne smjernice za liječenje, te nakon pojave simptoma šećerne bolesti ili samo sumnje na bolest, najčešće na prijedlog liječnika obiteljske medicine ili internista. Nakon pregleda, terapija se prilagođava svakom pacijentu te on dobiva smjernice za daljnji život koje će mu pojednostaviti svakodnevicu, ali i povećati kvalitetu života.
Tekst: Slowliving.hr
Foto: Pexels