Svatko od nas zasigurno želi biti svoja najbolja verzija, pronaći svoju životnu svrhu, osjećati želju za napretkom, osobnim rastom i slično. Isto tako s druge strane činjenica je kako su mnogi ljudi frustrirani i apsolutno ne žive život onako kako bi ustvari željeli. Jeste li se ikad do sada zapitali zašto iz dana u dan takvi ljudi biraju živjeti onako kako zapravo ne žele? Morate priznati da je ovo pitanje i te kako zanimljivo. Naime takve osobe su često jednostavno sklone samosabotaži.
Kada smo istražili ovaj pojam shvatili smo koliko je zapravo podcijenjen te kako se o njemu potpuno neopravdano premalo priča. Tako ćemo vam objasniti što je zapravo samosabotaža, zašto do nje dolazi te naravno kako je prepoznati i spriječiti.
Što je samosabotaža?
Samosabotaža podrazumijeva namjerno djelovanje (ili potpunu pasivnost) koje potkopava napredak ljudi i sprječava ih u postizanju njihovih ciljeva. Samosabotaža se događa kada ljudi koče vlastiti uspjeh. Neki ljudi jednostavno potkopavaju vlastite želje i dugoročne ciljeve. Kada ljudi poduzmu ove destruktivne korake, njihovo štetno ponašanje može negativno utjecati na gotovo svaki dio njihovog života, uključujući njihove odnose i karijeru.
Što uzrokuje ovakvo ponašanje?
Ljudi sabotiraju vlastiti napredak zbog mnoštva razloga, a u nastavku ćemo izdvojiti nekoliko:
- strah od promjene
- manjak samopouzdanja
- proživljena trauma
- strah od vezivanja za druge
- strah od obveze
Kako znati jeste li skloni samosabotaži?
Vjerujemo kako ste već do ovog dijela teksta zapravo i prepoznali sabotirate li sami sebe na putu prema uspjehu, ali za slučaj da niste u nastavku smo izdvojili nekoliko obrazaca ponašanja koji su karakteristični za one koji se sabotiraju.
- Pretjerano razmišljate o svim mogućim negativnim scenarijima.
- Stalno sumnjate u svoje sposobnosti i ne pravite iskorak o kojem potajno maštate kada ste opušteni.
- Sabotirate odluke koje su dobre za vaše fizičko i mentalno zdravlje. Primjerice godinama želite početi trenirati jer znate da je to dobro za vas, ali uvijek nalazite neke izgovore.
- Konstantno odgađate i čekate sa svim rokovima do posljednjeg trenutka.
- Mislite kako ne zaslužujete sve dobro što vam se događa te imate “sindrom prevaranta”( poremećaj zbog kojeg uvijek sumnajte u svoje kompetencije).
Što vam može pomoći?
Prije svega morate znati kako je najveći korak na putu ka izlasku iz ovog začaranog kruga vlastite sabotaže priznati si kako imate problem. Idealno bi bilo početi sa psihoterapijom uz pomoć koje ćete doista pronaći uzroke svog ponašanja što će vam dugoročno pomoći identificirati svoje okidače i spriječiti neželjeno ponašanje.
Ako iz nekog razloga ipak još uvijek niste spremni za psihoterapiju u nastavku smo izdvojili nekoliko savjeta koji bi mogli pomoći.
Ispitajte temeljne uzroke
Kao što smo spomenuli, ovo ponašanje može potjecati iz djetinjstva. Neki roditelji nesvjesno sabotiraju svoju djecu hraneći njihov mozak ograničavajućim mislima još od malena. To često proizilazi iz prevelike želje za zaštitom od razočarenja ili pak ozljeda. Kada razmislite shvatit ćete i kako je logično da osoba kojoj se stalno govorilo kako je sve oko nje opasno ili previše riskantno odlučiti jednostavno stalno igrati na sigurno pa i po cijenu odustajanja od svih svojih ambicija.
Prestanite odugovlačiti
Uobičajeno ponašanje onih koji sabotiraju je odugovlačenje. Ako stalno odlažete nešto što vam je važno, vrijeme je da se preispitate. Ako osjećate neusklađenost između onoga gdje jeste i onoga gdje biste trebali biti, vrijeme je za akciju. Počnite s malim promjenama.
Prestanite postavljati nerealne ciljeve
Nerealno postavljeni ciljevi su zapravo najveći neprijatelj uspjeha jer nas sprječavaju u akciju. Umjesto da stalno maštate o situacijama koje će se teško ostvariti fokusirajte se na to da uzmete ono najbolje iz situacije u kojoj se trenutno nalazite. Napravite male postupne promjene. Na taj način možete spriječiti svoj sabotirajući um da vas bombardira bespotrebnim brigama.
Prestanite s perfekcionističkim razmišljanjem
Ljudi koji se sabotiraju često su perfekcionisti. Možda previše razmišljate o svakom detalju i to vas sprječava da doista djelujete. Mnogi su ponosni na to što su perfekcionisti, ali istraživanja sve više dokazuju kako je perfekcionizam izuzetno ograničavajući. Postoji čak i izraz “Done is better than perfect”.
Moglo bi vas zanimati i: Pobijedite anksioznost prirodnim putem – imamo 10 savjeta
Tekst: Anđela Sabranović
Foto: Pexels