Zvuči kontradiktorno, ali je moguće i, nažalost, danas se sve više susrećemo s ovim problemom kojeg nazivamo ortoreksija. Riječ je o poremećaju hranjenja čija je glavna karakteristika opsesivno razmišljanje o „zdravoj“ hrani i strah od „loše“, „nezdrave“ hrane.
Ortoreksija još uvijek nije službeno uvrštena u dijagnostički priručnik, kao što su to već dobro poznati poremećaji hranjenja, anoreksija, bulimija i kompulzivno prejedanje. No, s obzirom na njezin porast, postoji veliki interes znanstvenika za njezino službeno identificiranje.
Nije ni čudo zašto je ortoreksija u porastu uzmemo li u obzir nagli razvoj prehrambene industrije, dostupnost raznih „super“ namirnica, dućana „zdrave“ hrane, ali i brz i jednostavan pristup informacijama o hrani koje bi ponekad bilo dobro dva puta provjeriti. Ruku pod ruku tome ide i činjenica da nove informacije uzimamo površno, pažnja nam je sve manja, a opća pismenost o zdravlju i prehrani nam je dosta niska, iako se interes za nju budi.
Kako dolazi do ortoreksije?
Osoba koja boluje od ovog poremećaja postaje usredotočena na zdravu hranu u toj mjeri da ostale dimenzije života počinje umanjivati i zanemarivati. Primjerice, razmišljanje o tome što jesti nalazi se na vrhu liste prioriteta u toj mjeri da osoba počinje zanemarivati odnose, prijateljstva, hobije, ciljeve, posao… Nerijetko se dogodi da opsesija za „zdravom hranom“ i pretjerana želja za brigom o zdravlju paradoksalno dovede do pothranjenosti. Kod ortoreksije nerijetko „zdrava“ hrana biva popraćena i redovnom, ponekad i pretjeranom tjelesnom aktivnošću kako bi osoba imala osjećaj kontrole i sigurnosti.
Kako prepoznati da netko boluje od ortoreksije?
Neka od specifičnih ponašanja karakterističnih za ortoreksiju su:
- Težnja za čistoćom. Za razliku od osobe koja boluje od anoreksije i fokusirana je na tjelesnu težinu, u ovom slučaju osoba je okupirana mislima kako nije dovoljno „čista“.
- Samo „dobra“ i „zdrava“ hrana. Osobama s ortoreksijom konzumiranje “prave” hrane postaje glavni izvor samopoštovanja te im prividno nudi osjećaj snage i sigurnosti. U situacijama u kojima dođe do odstupanja od pravila odabrane prehrane, ove osobe osjećaju se krivima i često se samokažnjavaju jer smatraju da su počinili grijeh. Također, kada drugi ljudi jedu “lošu” hranu, prijatelji, poznanici, u očima osoba s ortoreksijom one izgledaju nečisto i inferiorno.
- Hrana kao obrana. Za osobe s ortoreksijom „zdrava“, „čista“ hrana predstavlja primarnu obrana od stresa, straha i životnih briga.
- Drugi jedu „nepravilno“ odnosno „nezdravo“. Osobe s ortoreksijom najčešće etiketiraju prehranu drugih kao nezdravu, izbjegavaju jedenje s ostalima i žele potpunu kontrolu nad svojim obrocima
- Neki od znakova putem kojih se može prepoznati ovaj poremećaj jesu gubitak kilograma, menstruacije, gubitak kose, umor, nizak krvni tlak, problem s tenom i kožom i mnogi drugi zdravstveni problemi.
Što mogu učiniti ako primijetim znakove ortoreksije?
Pokušati uravnoteženo i redovno konzumirati hranu: ne davati moralne vrijednosti hrani: dobra – loša; zdrava – nezdrava.
Jesti svjesnije i opuštenije: hrana nam je izvor energije, ali i zadovoljstva. Dopustite sebi uživanje u hrani.
Potražiti pomoć nutricionista i educirati se o hrani i vlastitim potrebama za hranom.
Potražiti psihološku podršku tijekom koje možete dobiti alate kojima se u svakodnevnim situacijama možete služiti kako bi prevenirali razvoj narušenog odnosa prema hrani te izgradili zdrav i stabilan odnos prema hranjenju.
Zaključak
Na kraju, što nam vrijedi da jedemo „zdravu“ hranu ako nas to opterećuje i uskraćuje nam jedan od primarnih užitaka. Ako i imate neka od ograničenja u vašoj prehrani (radi zdravstvenih razloga i krojenih u suradnji sa stručnom osobom) pokušajte tomu pristupiti svjesno s fokusom na to što možete jesti i što vam čini dobro.
Ne zaboravimo da je osim „zdrave“ hrane važnije hrani pristupati na zdrav način, težiti ka zdravom odnosu prema njoj. Odnosu koji će biti održiv u svakom smislu.
Tekst: dr.sc. Anđela Jelić, mag.psych.
Foto: Pexels