Što se događa s našim tijelom kada smo pod stresom?

by Dalida Tomek

Niz je izvora stresa od onih koji su plod naših misli preko poslovnih pa sve do onih povezanih s našim okruženjem. U nekim trenutcima sasvim je prirodno osjećati stres. Međutim, stres je danas uzeo maha i gotovo da bismo mogli reći da je postao dio naše svakodnevice. Emocionalni usponi i padovi dio su naših života pa ipak, suočavamo li se sa stresom prečesto ili predugo, mogu se pojaviti i posljedice. Naše tijelo se troši, slabije je, a promjene koje se događaju izdvajamo u nastavku.

Stres utječe na dišni sustav, dišemo teže i brže kako bismo što brže rasporedili krv bogatu kisikom po tijelu. Iako poveznica stresa i dišnog sustava ne djeluje podjednako na svih, ona bi mogla snažnije utjecati za sve one koji pate od astme jer u stresnim situacijama za njih postoji mogućnost nedostatka daha. Također, može doći i do brzog te plitkog disanja pri čemu se unosi minimalno zraka što može dovesti do hiperventilacije koja se javlja kod osoba koje su sklone tjeskobi i napadima panike.

Jednako tako, stres negativno djeluje i na naš imunološki sustav. Naime, hormon stresa, kortizol, koji se oslobađa u našim tijelima djeluje na imunološki sustav i upalne putove zbog čega postajemo podložniji infekcijama i kroničnim upalnim stanjima te je sposobnost borbe našega organizma protiv bolesti smanjena. Kortizol je hormon kojega luči kora nadbubrežne žlijezde, a nazivamo ga hormonom stresa jer je njegovo lučenje pojačano u stresnim situacijama. Stručnjaci ističu da je u današnje vrijeme sve više slučajeva trajno povišenih razina kortizola čemu je posljedica svakodnevno izlaganje stresnim situacijama. U tim situacijama tijelo dobiva informaciju da je ugroženo te da može doći do pojava kao što su povišeni krvni tlak, bolesti srca, problemi sa štitnjačom, dijabetes, pretilost, depresija.

Posljedica stresa nije izuzet niti mišićno-koštani sustav. Mišići se napinju te se na taj, tijelu prirodan način, štite od ozljeda i boli. Učestala napetost mišića može uzrokovati tjelesne bolove kao i bolove u ramenima i vratu te glavobolje i migrene. Osvrnemo li se na kardiovaskularni sustav, promjene koje se događaju za vrijeme akutnog stresa jesu povećan broj otkucaja srca te povišen krvni tlak što se vraća u normalu nakon što akutni stres prođe. Međutim, ako se takva vrsta stresa doživljava često ili ako stres postane kroničan može doći do oštećenja krvnih žila i arterija te ujedno povećati rizik od hipertenzije, srčanog ili moždanog udara.

Endokrini sustav koji ima važnu ulogu u regulaciji raspoloženja, razvoja, metabolizma i reproduktivnih procesa također pati. Hipotalamus se nalazi u mozgu i igra ključnu ulogu u povezivanju endokrinog sustava sa živčanim sustavom. Signali stresa koji dolaze iz hipotalamusa pokreću oslobađanje hormona stresa, kortizola i epinefrina, nakon čega jetra proizvodi šećer u krvi (glukozu) kako bi nam omogućila energiju za suočavanje sa stresnim situacijama. Većina ljudi ponovno apsorbira višak šećera u krvi kada stres popusti, ali za neke osobe postoji i povećani rizik od dijabetesa.

Nije rijedak slučaj da stres prouzroči i stanja poput žgaravice, nadutosti, mučnine, proljeva ili zatvora. Stres se odražava i na reproduktivni sustav pa tako kod muškaraca kroničan stres može utjecati na proizvodnju testosterona i sperme te može dovesti i do impotencije. S druge strane, žene mogu primijetiti promjene u menstrualnom ciklusu kao i pojačane predmenstrualne simptome.

Stres utječe i na naše emocionalno blagostanje. Kada smo pod stresom obično se osjećamo umornije, razdražljiviji smo, a promjene raspoloženja česta su pojava. Posljedica stresa je i prekomijerno uzbuđenje zbog čega se javljaju problemi s koncentracijom, a može se smanjiti i kvaliteta sna te može doći i do razvoja zdravstvenih problema, depresije i pretilosti. Svi se na različite načine suočavamo sa stresom pa tako neke osobe pod pritiskom usvajaju štetne navike poput pušenja i posezanja za alkoholom kako bi ublažili stres. Jedino što ti obrambeni mehanizmi mogu donijeti jesu veći zdravstveni problemi i rizici za vlastitu sigurnost i dobrobit. Stoga, naučite upravljati stresom prije no što on krene upravljati vama, poduzmite pozitivne radnje i prema njima usmjerite energiju kako biste se osjećali bolje i postigli više.

Moglo bi vas zanimati: Kako smanjiti pretjerano znojenje? Donosimo savjete stručnjaka!

Tekst: Ana Carević

Foto: Pexels

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!