Svjetski dan sluha obilježava se trećeg dana u ožujku, kad se posebna pažnja posvećuje širenju svijesti o važnosti očuvanja i unaprjeđenja zdravlja uha, te prevenciji gubitka sluha.
Zbog toga se ponekad naziva i Svjetski dan sluha i uha.
Podatci kojima barata Svjetska zdravstvena organizacija zvuče itekako ozbiljno. Naime, prema njima ozbiljno oštećenje sluha ima više od 430 milijuna ljudi, od čega je oko 34 milijuna djece. Pretpostavlja se da će do 2050. godine ta brojka iznositi 700 milijuna. U Hrvatskoj bismo, pak, brojke mogli postaviti ovako: oštećenje sluha ima oko 10 posto populacije, a čak 300 djece godišnje rodi se s oštećenjem sluha.
No, isto tako u Hrvatskoj se sluh provjeri kod svake bebe koja se rodi, i to odmah u rodilištu.
Oko 60 posto oštećenja sluha može se u djetinjstvu prevenirati, ali ipak velik postotak ne otkrije se na vrijeme. Naime, što se ranije liječi oštećenje, to je mozgu lakše naučiti koristiti veze i puteve koji su namijenjeni slušanju i razumijevanju.
Odgađanje pregleda
I to vrijedi kako za djecu, tako i za odrasle osobe. Pa ipak, mnogi se teško odlučuju poduzeti nešto po pitanju oštećenja sluha. Zašto je to tako? Nekoliko je mogućih odgovora.
Ako osoba postupno gubi sluh, neće odmah to primijetiti. Mozak će se prilagoditi, pa će osoba vjerovati da dobro čuje.
- Drugi članovi obitelji također loše čuju, to im smeta, ali dobro kompenziraju, pa osobi treba duže da prizna problem.
- Nošenje slušnih aparatića nosi sa sobom određenu stigmu.
- Mnogi misle da su slušni aparatići „za stare ljude“.
- Slušni aparatići su skupi, a preko zdravstvenog osiguranja ne možete dobiti najnoviji i najmanje uočljiv kakav mnogi, logično, žele.
No, što duže odgađamo pregled, ustanovljenje oštećenja i nošenje aparatića, odnosno što duže vrijeme provedemo tako da ne čujemo, to je teže razumjeti išta putem slušnog aparatića kad ga dobijete. A to, pak, znači da bi oštećenje sluha i nenošenje aparatića moglo narušiti kvalitetu vašeg života.
Posljedice neliječenja
Sasvim logično, kad ne čujete dobro, teško je sudjelovati u grupnim razgovorima i uživati u onim stvarima za koje je ključan sluh – na primjer koncert, kazališna predstava, pa čak i film u kinu. Posebno se loše osoba može osjećati ako ljudi u neposrednoj okolini nisu upoznati s oštećenjem sluha i činjenicom da ne čujete.
Onaj koncert koji smo spomenuli, ključan je i u obrnutom slučaju. Naime, zbog glasne buke kojoj su prečesto izloženi, čak milijarda ljudi u opasnosti je od gubitka sluha. Osim ovakve buke, uzročnici gubitka sluha mogu biti raznoliki. Uzrok može biti genetski, može biti kriva infekcija u trudnoći, nedostatak kisika na porođaju. Mogu to biti kasnije i kronične bolesti, kronične infekcije uha, meningitis, pušenje, cerumen, trauma glave…
Ono što je važno napraviti ako osjećate da imalo slabo čujete jest otići na pregled, i to čim prije. Ne obazirite se na činjenicu da biste možda mogli nositi slušni aparatić, niti se ne oslanjajte na druge u okolini ako vam govore da čujete sasvim dobro. Bolje je reagirati na pogrešan signal, nego ne reagirati na pravi.
Moglo bi vas zanimati i: Body neutrality – ne moramo voljeti svoje tijelo, važno je poštovati ga
Tekst: Nataša Krstičević
Foto: Canva