Što je “sindrom sretnice” i djeluje li on zapravo?

Razlika između pozitivnih afirmacija i toksične pozitivnosti

by Anđela Sabranović

Ako se redovito krećete po društvenim mrežama, vrlo je vjerojatno da ste vidjeli videozapise raznih žena koje samouvjereno objavljuju kako su sretnice, da im uvijek sve ide kako treba. “Sindrom sretnice” najnoviji je trend koji kruži internetom, a koncept je taj da ćete, ovisno o tome što stalno priželjkujete, biti time i nagrađeni.

Možda još niste naišli na jedan od ovih videa, pa da pojasnimo. Radi se o videima koji  uključuju mlade žene koje izjavljuju da su “sretnice” koristeći pozitivne afirmacije kojima prizivaju sreću i druge stvari koje žele. Naravno, nije ovo toliko novo s obzirom da svi znamo za pozitivne afirmacije i kako one mogu pozitivno utjecati na život. 

Mnogi ovakvi videozapisi daju primjere sretnih događaja koji su se dogodili nakon korištenja ovih pozitivnih afirmacija: možda su dobili neočekivani dobitak novca, posao koji su priželjkivali ili osvojili ljubav svog života. No iako je ovaj trend možda započeo s najboljom namjerom, zapravo bi mogao učiniti više štete nego koristi. Za svaki video koji imate na kojem netko uzbuđeno dijeli “dokaze” da to funkcionira, imate jedan koji kritizira pokret, tvrdeći da je to ništa više od otrovne pozitivnosti. 

Utjecaj sindroma sretnice

U jednu stranu, ovo je osnažujuća praksa koja vam može pomoći da ostvarite svoje snove ponavljajući svakodnevne afirmacije kao što je “meni sve ide dobro”, dok na drugu stranu, može se gledati na to kao na otrovni trend društvenih mreža gdje razne žene imaju određenu prednost kod ovakvog razmišljanja i ne shvaćaju vlastitu privilegiju. 

Ova vrsta ideologije “ono si što misliš” vrlo je uvjerljiva i popularna jer podsjeća na drevnu mudrost. Ali za razliku od sindroma sretnice, stoička filozofija također se zalagala za prepoznavanje da ponekad stvari ne idu kako treba i da je to samo po sebi prilika za učenje i rast. Iako su razna istraživanja pokazala da uspješni ljudi imaju pozitivan način razmišljanja, ne izdvaja ih samo njihov način razmišljanja. 

Na primjer, istraživanje uspješnih žena vođa pokazalo je da one također naporno rade, često žrtvujući ugodnije razonode u korist ostvarenja svog cilja. Oni također ulažu u odnose s drugima i daju prioritet učenju i daljnjem obrazovanju. Dakle, nije samo sreća ta koja ih je dovela tu gdje jesu i to je ono što se ne smije zaboraviti. Isto tako, postoji velika razlika u tome gdje žene koje su uspješne, samouvjerene i imaju pred sobom razne mogućnosti i pričaju o tome kako su sretnije od nekoga tko se nalazi u kompletno suprotnim uvjetima.

Lažni uspjeh bez napora 

Sindrom sretne djevojke ima još par mana. Većina videozapisa na tu temu govori isključivo o manifestiranju kroz razmišljanje i nema puno naglaska na akciji. Oni sugeriraju da je ono što iznesete u svemir ono što ćete dobiti zauzvrat. Dakle, ako mislite da ste siromašni ili neuspješni, ovo je ono što ćete dobiti natrag. Očito ovakva poruka neće učiniti mnogo za samopouzdanje ljudi koji se ne osjećaju posebno sretnima, a kamoli onima koji se suočavaju sa značajnim poteškoćama.

Nema sumnje da svi možemo imati koristi od stvaranja pozitivnijeg, zdravijeg načina razmišljanja koji će nam pomoći da stvorimo bolju budućnost za sebe. No važno je prepoznati da oslanjanje isključivo na percipiranu sreću može dovesti do nezadovoljstva i nedostatka truda. Kad pojedinci vjeruju da će do uspjeha doći bez napora, možda neće razviti potrebne vještine, ustrajnost ili otpornost potrebne za suočavanje s budućim izazovima što na kraju može dovesti do osjećaja neuspjeha.

Umjesto da zavidimo onima koji se smatraju “sretnima”, trebali bi preusmjeriti fokus na vlastiti razvoj. Razvijajući svoje vještine i radeći na svom rastu možemo stvoriti život ispunjen svrhom i zadovoljstvom, bez obzira na sreću. Na taj način ćete se osloboditi ograničenja sindroma sretnice i prigrliti dublji i smisleniji osjećaj postignuća.

Moglo bi vas zanimati i: Toksična pozitivnost – pozitivne vibracije volimo, ali u granicama i bez pretjerivanja

Tekst: Tina Sarajlić

Foto: Pexels

 

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!