Otkrij definiciju sreće – Je li rezervirana samo za druge ili smo uistinu sami njezini krojači?

by Anđela Sabranović

Za vrijeme blagdana razmjenjujemo poruke sa lijepim željama poput sreće, zdravlja, mira, ljubavi. No, što znači uistinu biti sretan ili osjećati emociju sreće. Je li sretan život svakodnevica bez problema gdje sve ide po planu ili je definicija sreće ipak nešto drukčija?

Jeste li ikada razmišljali kako bi izgledao za vas sretan život, ili barem jedan sretan dan ili sat?

Ako i jeste, vjerojatno ste do ideje o sretnom životu došli uspoređivanjem s drugima. No, sreća bi trebala biti ona osobna, subjektivna koju definiramo iz vlastitog stajališta prema vlastitim stavovima, uvjerenjima i iskustvu.

Za neke je sreća biti zdravi ili biti okruženi voljenima, imati posao iz snova ili imati novca. No, je li to uistinu sreća?

Pojam sreće istraživali su filozofi, psiholozi, teolozi, ali i ekonomisti su se počeli istraživati što to ljude čini sretnima. Tako je u psihologiji i nastala zasebna grana, pozitivna psihologija, u okviru koje su stručnjaci htjeli dati odgovor na pitanje što je sreća. U potrazi za odgovorom težili su pronalasku definicije koja ne podrazumijeva samo jednostavno dobro raspoloženje i prisutnost ugodnih emocija, pa sreću definiraju kao stanje dobrobiti koja obuhvaća kvalitetno življenje života, sa svrhom i značenjem i dubokim zadovoljstvom.

Istraživanja su pokazala kako brak, druželjubivost i religioznost imaju pozitivan učinak na sreću, a žene, za razliku od muškaraca, intenzivnije proživljavaju emocije, kako ugodne tako i neugodne. Kada je riječ o novcu i njegovoj povezanosti sa srećom, dokazano je kako novac samo do određene granice može „osigurati“ sreću. Iznad te granice materijalno bogatstvo nema značajan utjecaj na sreću.

Važno je ne zaboraviti da osjećaji slijede naše misli što znači da optimističan način razmišljanja može uistinu potaknuti ugodne emocije, a time i pozitivno djelovati na naše cjelokupno zdravlje. Stoga je dobro voditi računa kako se hranimo, u prenesenom značenju, koje informacije konzumiramo, ali i u izravnom značenju, koju hranu i kako jedemo. Ipak ono što i kako jedemo utječu na naše emocije i raspoloženje, kao što je i odabir hrane često uvjetovan našim raspoloženjem.

Odgovor na pitanje utječe li više zdravlje na sreću ili sreća na zdravlje, još uvijek ne znamo. No, ne trebamo se time niti opterećivati, jer dovoljno je znati da utjecaj postoji kako bi već danas uzeli stvar u svoje ruke i napravili jednu stvar koja za nas imao smisao i ispunjava nas. Svakom svojom odlukom možemo utjecati na osjećaj i emociju sreće koja se jako često krije u sitnim, ali vrijednim trenutcima i gestama, a ne stvarima…

Moglo bi vas zanimati i: Psihologinja Anđela Jelić: Zašto ne idemo na preventivne preglede unatoč tome što znamo da nam mogu spasiti život?

Tekst: dr.sc. Anđela Jelić, mag.psych.

Foto: Pexels, Unsplash

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!