Čim stignu hladniji dani, a naš imunitet se nađe ogoljen pred milijun bakterija i virusa koji virkaju iza ugla, naše zdravlje kao da dođe više u fokus i mi postanemo osvješteniji na putu preventive od raznih prehlada i bolesti. Više se priča o pripravcima koji mogu pomoći u jačanju imuniteta i svim mogućim prijetnjama u narušavanju zdravlja. Zato možete učestalije nego inače naići na brojne tekstove koji govore o zdravlju crijeva, a o tome smo pisali i mi.
Naime, zdrava crijevna mikroflora ovisi o mnogim faktorima, poput prakticiranja dovoljno kvalitetnog sna kako bi našem tijelu omogućili dovoljno vremena za obnovu, zatim izbjegavanja stresa koji itekako utječe na funkciju crijevne mikrobiote, konzumacije dovoljno kvalitetnih proteina i vlakana te namirnica bogatih antioksidansima i naposlijetku, redovite konzumacije probiotika i prebiotika.
Ako imate osjećaj kako mnogo puta pročitate tekst o važnosti unosa potonjih supstanci, a i dalje nemate pojma o čemu se tu zapravo radi te vas zbunjuje sličnost njihovih naziva, ne brinite. Samo zbog vas, odlučili smo porazgovarati s nutricionisticom i wellness managericom, dipl.ing.preh.teh. Almom Bunić koja se potrudila stručno objasniti razliku između probiotika i prebiotika:
„Probiotici su živi mikroorganizmi koji imaju povoljan učinak na naše zdravlje. Pomoću probiotika uspostavljamo ravnotežu između “dobrih” i “loših” bakterija. Pomažu u obnovi crijevne flore koja često bude narušena kao posljedica stresa, loše prehrane, pretjerane konzumacije antibiotika, pušenje, alkohol. Prebiotici su sve supstance i vlakna koje su potrebne da bi probiotičke kulture mogle preživjeti i razmnožavati se. Prebiotici su hrana probioticima. Nekada se smatralo da su to samo vlakna, ali zapravo su to sve supstance koje utječu na rast i razmnožavanje probiotika. Osim vlakana različitih vrsta (FOS, GOS, inulin i sl.) tu spada hrana bogata polifenolima, obojeno voće i povrće (ljubičasti batat, crno grožđe s debelom kožicom, brusnice, crne ribizle, crna leća, smeđa riža, lanene sjemenke, chia sjemenke, narančasti batat, bundeva, paprika, ljubičasti luk, divlja, crvena riža, zelena leća, crni grah, adzuki grah i sl.)“
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Nutricionistica Alma također se osvrnula i na ulogu probiotika u obliku dodataka prehrani, a zanimalo nas je i trebaju li se uzimati preventivno ili samo u slučaju susreta s nekim zdravstvenim tegobama.
„Probiotike treba uzimati ovisno o tome što nas muči i imamo li neki problem. Obavezno ih je uzimati u slučaju pada imuniteta, nakon antibiotika, u razdoblju stresa i kod jake izražene fizičke aktivnosti. Antibiotici se koriste u borbi protiv patogenih bakterija, ali samim tim uništavaju i “dobre” bakterija naših crijeva. Upravo zato je potrebna nadoknada probiotika nakon upotrebe antibiotika. Nakon jednog antibiotika potrebno je 1-3 mjeseca korištenja probiotika, a trebamo ih odabrati isključivo prema indikaciji u suradnji s nutricionistom, farmaceutom ili liječnikom.“ – otkrila je Bunić.
Budući da smo u mjesecu koji obilježava svjesnost važnosti muškog zdravlja, zanimalo nas je i mogu li se probiotici i njihov učinak na bilo koji način specifično odraziti isključivo na segment muškog zdravlja ili plodnosti, stoga nam je naša sugovornica objasnila kako je to jako veliko i kompleksno područje kojem se treba posebno posvetiti i kojeg je teško objasniti u nekoliko rečenica. Iako je teško tvrditi ima li direktne poveznice između upotrebe probiotika i muške plodnosti, nutricionistkinja Bunić naglasila je kako svakako treba ići za činjenicom da crijevna flora utječe na kvalitetu našeg života, a samim time i na cjelokupno zdravlje organizma.
U cijeloj toj priči oko zdravlja crijeva i poveznice s probioticima i prebioticima, naišli smo i na naziv postbiotika, pa smo sugovornicu zamolili da nam pojasni što oni točno predstavljaju.
„Postibiotici nastaju kao rezultat metabolizma probiotika i to su: organske kiseline, proteini, vitamini, peptidi, enzimi. Postbiotici djeluju protuupalno, imunomodulatorno, antioksidativno te direktno utječu na sniženje tlaka, masnoća i šećera.“
Kako bismo zaokružili cijelu priču oko zdravlja, na kraju smo ju još upitali i koji čimbenici povoljno, a koji nepovoljno utječu na zdravlje crijevne mikroflore.
„Povoljno djeluje: san 7-8 h, od 22- 6 h, fizička aktivnost 30 min dnevno, redoviti obroci, smanjenje stresa i stresnih situacija, boravak u prirodi, konzumacija organske, domaći proizvedene hrane, cjelovita i raznobojna hrana.
Nepovoljno utječe: stres, pušenje, rafinirana hrana, alkohol, sjedenje, nedostatak aktivnosti.“ – zaključila je dipl.ing.preh.teh. Alma Bunić.
Razgovarala: Dalia Žmegač-Kunić
Foto: Canva