Danas je Svjetski dan borbe protiv artritisa, saznajte zašto je bolje spriječiti nego liječiti

by Vjera Pađen

Cilj obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv artritisa je osvještavanje javnosti o važnosti ranog prepoznavanja upalnih reumatskih bolesti te promoviranje troškovno učinkovitih načina prevencije i liječenja tih bolesti. Važno je omogućavanje što zdravijeg starenja te poboljšanje kvalitete života za oboljele koji zbog posljedica bolesti doživljavaju fizičke i psihičke promjene. U Hrvatskoj od reumatoidnog artritisa boluje oko 50.000 osoba.

Reumatoidni artritis je teška, progresivna i kronična bolest cijeloga organizma, najizraženija je na zglobovima, ali promjene mogu biti prisutne i na koži i potkožnom tkivu, mišićima, plućima, srcu, krvnim žilama. Reumatoidni artritis češće zahvaća žene te se uglavnom javlja u dobi između 20. i 45. godine, iako se može javiti u svakoj životnoj dobi. Pojavu bolesti mogu izazvati emocionalni stresovi te vanjski faktori poput hladnoće, vlage i fizičkih napora, a koji djeluju i na tijek bolesti.

Koji su znakovi bolesti?

Bolest najčešće počinje polagano, pojavom umora, pojačanog znojenja, jutarnje zakočenosti pojedinih zglobova. Bolesnici opisuju pojavu ukočenosti, zamrznutosti ili nespretnosti pri obavljanju uobičajenih jutarnjih radnji. Ukočenost zglobova javlja se tipično nakon razdoblja mirovanja.

Karakteristike bolesti su bolovi i otekline zglobova. Otečeni zglobovi su vrlo često topliji od okolne kože i crveni. Kod neliječenih ili neuspješno liječenih oboljelih, otekline zglobova završavaju deformacijama koje su posljedica upalnog procesa koji oštećuje zglobnu hrskavicu i kost. Zglobovi šaka i stopala su najčešće zahvaćeni, što brzo dovodi do radne i funkcionalne nesposobnosti.

Koliko je bitna tjelesna aktivnosti?

Tjelesna aktivnost je izrazito važna za oboljele jer umjerena aktivnost dovodi do smanjenja bolova i poboljšavanja sposobnosti kretanja. U suprotnosti s time, tjelesna neaktivnost i dugotrajno mirovanje dovode do pogoršanja stanja u oboljelih. Premda oboljeli osjećaju bol u zglobovima, nužno je da izvode vježbe propisane od strane rehabilitacijskog tima. Od pomoći mogu biti naizmjenični topli i hladni oblozi, gelovi za ublažavanje bolova u zglobovima, lijekovi protiv bolova te usmjeravanje pažnje na sami pokret koji se izvodi, umjesto na bolan osjećaj.

Farmakoterapija se sastoji u primjeni različitih lijekova s ciljem uklanjanja bolova, smirivanja upalnog procesa, zaustavljanja progresivnog razaranja zglobova i promjena na drugim organima.

A što je s prehranom?

Prehrana, također, može imati učinak na tijek bolesti, no postoje brojne individualne razlike pri reagiranju na pojedine namirnice. Do pogoršanja stanja u oboljelih može doći uslijed konzumacije kukuruza, pšenice, raži i zobi, crvenog mesa, slanine, jaja, mlijeka te rajčica i citrusa. Blagotvoran učinak na tijek bolesti ima konzumacija plave ribe, voća i povrća, sjemenki lana, sezama i buče te zelenog čaja.

Ako se bolest ne otkrije na vrijeme to može dovesti do trajnih oštećenja i značajne invalidnosti. Ciljevi liječenja su zaustaviti upalu zglobova i smanjiti bol, spriječiti nastanak deformacija i invalidnosti te omogućiti što veću kvalitetu života oboljelima.

Moglo bi vas zanimati: Želudac i sve što trebate znati o njemu

Tekst: Slowliving.hr

Foto: Canva

Možda će vam se svidjeti