Cijeli život nam govore kako nas čitanje obogaćuje, kako nas čini boljima. I znate što? Nisu nam lagali. Čitanje nas uistinu čini boljim osobama, na nekoliko razina.
Da, ovih nam dana, mjeseci, godina nekako uvijek nedostaje vremena za čitanje. Ili nam se samo tako čini, budući da određeno vrijeme ipak uspijemo odvojiti za razne ekrane i onda kad ne radimo. Ako vas ipak u posljednje vrijeme kopka mogućnost da se ipak vratite knjizi, barem povremeno, evo zašto biste i trebali. Možda vas neke od ovih činjenica gurnu malo bliže tim divnim slovima koja nisu na ekranu.
Osim ako imate e-čitač knjiga. U tom slučaju vam je oprošteno.
Čitanje razvija empatiju
Empatija je važna ljudska osobina i može se razvijati. Zbog empatije se lakše povezujemo s drugim ljudima i ona nas potiče da budemo ljubazni i obazrivi prema tuđim osjećajima. A čitanje to može poboljšati! Kad čitamo priče o drugim ljudima i njihovih životima, to nam pomaže naučiti razumjeti svijet kroz tuđu perspektivu. Upravo to je ključno za empatiju.
Inače, čitanje je tu važno zato što popravlja „teoriju uma“. Ta teorija uma zapravo je sposobnost pridavanja stanja uma (uvjerenja, namjera, želja ili emocija) drugima. Cilj ovoga je razumjeti da drugi ljudi imaju uvjerenja, namjere, želje i emocije koje se razlikuju od naših. Upravo to se događa kad čitamo fikciju.
Čitanje smanjuje stres i pomaže zaspati
Život može biti podosta stresan, jeste li primijetili? Od stresa i anksioznosti je teško pobjeći, a nekad nas te misli muče i noću, pa nam ne daju zaspati. E, pa sa svime time može vam pomoći čitanje. Dokazano je to i studijom provedenom na Sveučilištu u Sussexu.
Profesor David Lewis, neuropsiholog koji je predvodio studiju, izjavio je da uistinu nije bitno koju knjigu čitate, nego je važno da se izgubite u knjizi i da kroz nju možete pobjeći od briga i stresa svakodnevice. „Na taj način istražujemo autorovu maštu, dok ispisana stranica stimulira našu kreativnost i tako ulazimo u izmijenjeno stanje svijesti“, rekao je Lewis.
Ne treba uistinu naglasiti da je knjiga daleko bolja opcija za štivo prije spavanja nego bilo koji ekran. Čitanje nas opušta i šalje signal tijelu da je vrijeme za spavanje.
Povećanje vokabulara
Vrlo je jednostavno – ako želite bolji i širi vokabular, knjigu u ruke. Riječi se najbolje uče kad su stavljene u kontekst, pa je knjiga daleko bolji način nego učenje riječi iz rječnika. Kad su u rečenici, odnosno kontekstu, lakše ćete shvatiti i zapamtiti značenje. I ne, na društvenim mrežama nećete jednako naučiti riječi.
Popravlja raspoloženje
Možda se na prvu ne čini istinito, ali čitanje uistinu popravlja raspoloženje. Razloga za to je mnogo. Čitanje nas, smatraju stručnjaci, podsjeća na aktivnosti ili radnje koje smo nekoć provodili ili željeli, na znanja i vještine koje imamo, pa nam tako pomaže shvatiti da imamo mjesto i svrhu u ovom svijetu. Čitajući shvaćamo da postoje ljudi koji prolaze kroz isto što i mi, vode iste borbe kao i mi. Tako se osjećamo manje usamljeni.
Kroz povijest se čitanje koristilo u razdobljima kad je ljudima bilo teško. Na primjer, tijekom Prvog svjetskog rata u Americi je pokrenuta akcija kojom je skupljeno 700 milijuna knjiga za vojnike. Vjerovalo se da bi ih knjige mogle zaliječiti trauma rata. Kasnije se ustanovilo da su knjige uspješno pomagale.
Čitanje jača mozak
To je divna „posljedica“ čitanja! Kad čitate to pokreće vaše živčane veze – mozak mora pamtiti činjenice, detalje, likove, radnju… Kako mozak pohranjuje te informacije, stvara novi prostor za memoriju. To znači da se stvaraju nove sinapse, a stare jačaju. Tako se popravlja kratkoročno pamćenje i dugoročne funkcije mozga.
Stariji ljudi koji čitaju manje su skloni slabljenju rada mozga, a cjeloživotno čitanje može smanjiti mogućnost razvoja Alzheimerove bolesti.
Još uvijek vam knjiga nije u rukama? Što čekate?!
Moglo bi vas zanimati i: Što kaže znanost – kako je najbolje probuditi mozak ujutro?
Tekst: Nataša Krstičević
Foto: Canva
