„Leave NO ONE behind“ tema je ovogodišnje kampanje povodom Svjetskog dana hrane kojeg obilježavamo svakog 16.listopada. Ovogodišnja tema, kako ističe FAO (Food and Agricultural Oraganization) želi potaknuti i osvijestiti ulogu vlada, organizacija civilnog društva, privatni sektor, znanost, ali i svakog pojedinaca, kako bi trebali težiti ka promjeni koja može pozitivno utjecati na bolju proizvodnju hrane, bolju prehranu, bolji okoliš i u konačnici bolji život.
Danas, kada se suočavamo s globalnim krizama, potrebna su nam rješenja za aktualne probleme kroz transformiranje poljoprivredno-prehrambene industrije kako bi mogli težiti i implementirati održivija rješenja holistističkog karaktera. Rješenja su to koja razmatraju dugoročni razvoj, uključiv ekonomski rast i veću otpornost svih.
Pitanja poput dostupnosti, kvaliteti i poskupljenja hrane, klimatske promjene i slično, od velike su važnosti i za naše cjelokupno psihofizičko zdravlje. Uzmimo u obzir da hrana nije samo izvor energije, već primarna ljudska potreba koja ima i emocionalnu komponentu, ali i socijalnu: hrana nas povezuje s nama samima i s drugima.
Hrvatska, kao mediteranska zemlja, i kao jedna od „nositeljica“ Mediteranske prehrane prema UNESCO-u, mogla bi upravo poticanjem i osviještenjem ovog tradicionalnog, uravnoteženog, ali i održivog načina hranjenja i ponašanja pridonijeti razvoju zdravijeg odnosa prema hrani i okolišu.
Dodajmo k tomu da Mediteranska prehrana, nije samo popis namirnica koje se preporučuju konzumirati, već način življenja koji ima snažan psihosocijalni karakter te ne izostavlja važnost skladnog odnosa s prirodom i okolišem. Često možemo vidjeti da se upravo Mediteranska prehrana smatra načinom života koji je usklađen sa sezonskom dostupnošću namirnica iz lokalnog uzgoja, pripremu, obradu tih namirnica te zajedničko blagovanje hrane. Osim toga, Mediteranska prehrana u svojim smjernicama ne izostavlja i važnost kretanja i konzumiranja vode što nam još jednom svjedoči da je riječ o smjernicama za zdrav i dugovječan način življenja. To potkrjepljuje i sve veći interes znanstvenika koji iz raznih područja istražuju utjecaj Mediteranske prehrane na zdravlje, kako na prevenciju raznih psihofizičkih bolesti tako i na promicanje zdravlja i dugovječnosti.
Pokušajmo podržati danas, i svaki dan, ovogodišnju temu Svjetskog dana hrane našim svakodnevnim odlukama o kupovini, pripremi hrane i načinu jedenja i krenimo već danas za „Bolju proizvodnju, bolju prehranu, bolji okoliš i bolji život.“
Tekst: dr.sc. Anđela Jelić, mag.psych.
Foto: Pexels, privatna arhiva