Ne samo da je aktivan stil života, koji uključuje svakodnevno dostatno kretanje, dobar za zdravlje i dapače je poželjan, on donosi toliko popratnih dobrobiti. Dobar osjećaj raspoloženja, poboljšane kognitivne funkcije, podrška imunitetu, bolje spavanje ili zdravo mršavljenje samo su neke od tih dobrobiti. Zašto onda ne koristiti bilo koji oblik tjelesne aktivnosti kad nam je već besplatno na raspolaganju?! 10. svibnja obilježava se Dan kretanja koji se provodi već 21. godinu zaredom.
I zato – pokrenite se bez obzira na vrijeme, način ili mjesto kretanja, i naravno, ne samo danas već svaki dan.
Zamislite to kao osobnu higijenu koju provodite svako jutro kad ustanete. Ili kao higijenu spavanja. Kretanje je naprosto potrebno našem tijelu svakodnevno. Međutim, iako građa naših tijela ima namjenu kretanja, sjedilački životni stil sve više dominira našim životima. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje odraslima tjedno pet sati umjerene tjelesne aktivnosti ili dva i pol sata vježbanja visokog intenziteta, a vježbe snage bi bilo poželjno provoditi barem dva puta tjedno. No ipak, na svjetskoj razini jedna četvrtina odraslih ne zadovoljava ove preporučene razine tjelesne aktivnosti, a porazno je što se među njima nalazi sve više djece i adolescenata.
Da ponovimo – zašto je tjelesna aktivnost bitna za naše tijelo
Kao što je ponavljanje majka znanja i mudrosti, svakodnevno kretanje je majka navika – rekli bismo to i tako. Tjelesna aktivnost ima značajne zdravstvene prednosti za srce, tijelo i um te smanjuje rizik od mnogih neugodnih stanja kao što je križobolja ili bolesti kao što je dijabetes, kardiovaskularni problemi, ateroskleroza itd. Djeci i adolescentima osigurava zdravi rast i razvoj, izgradnju vještina koordinacije i ravnoteže te finih motoričkih funkcija.
Aktiviranjem mišićnih vlakana i održavanjem mišićne strukture pomažemo i našem koštanom sustavu odnosno gustoći kostiju. Svako kretanje opterećuje skupinu vezivnog tkiva u tijelu kao što su kosti, hrskavica, ligamenti i tetive što pomaže zglobovima da ostanu u dobroj funkciji, kao i prirodnoj aktivaciji kolagena koji je jedan od građevnih blokova za ova tkiva.
Kretanje potiče i bolju cirkulaciju, a samim time i bolju opskrbu tijela kisikom te jačanje veza između neurona, što je dodatno popraćeno otpuštanjem feel good hormona kao što su dopamin, norepinefrin, serotonin i endorfin.
Kako povećati kretanje
Tjelesna aktivnost ne podrazumijeva nužno samo natjecateljski ili rekreacijski sport. Sve što radite u svakodnevnom životu računa se kao kretanje. Dakle, tjelesna aktivnost kao što je kretanje po kući ili obavljanje kućanskih poslova svakako pomaže tijelu da se aktivira. Sjetite se toga drugi puta kada prionete na mrske poslove kao što je pranje poda ili brisanje prašine.
Malo tjelesne aktivnosti je svakako bolje nego nimalo. I tako, malim pomacima na svakodnevnoj razini možete postići značajne dobrobiti za opći boljitak.
Evo nekoliko prijedloga kako održavati tjelesnu aktivnosti:
- Radite redovite pauze dok sjedite tijekom dana za računalom. Ustanite i prošećite do kolege u drugu sobu ili da uzmete čašu vodu. Ili se naprosto samo malo istegnite i protegnite noge.
- U kojim god prilikama možete stajati umjesto da sjedite – napravite to. Čekajte tramvaj i prošećite malo po tramvajskoj stanici. Dok razgovarate s nekim na telefon, napravite to lagano hodajući.
- Dodajte ekstra aktivnost – do dućana radite prošećite ili se povezite biciklom. Pokušajte ponekad sići stanicu prije posla i prošećite tih par minuta. Koristite radije stepenice nego dizalo.
- Dok hodate vani, pokušajte barem 5-10 minuta brzo hodati.
- Kućanske poslove obavljajte s veseljem jer time brinete ne samo za svoj dom već i za svoje tijelo. U tome vam može pomoći i vrtlarenje ili neka slična aktivnost.
A poželite li malo prošetati nakon ručka, možete nekom od najljepših šetnica u zagrebačkoj okolici.
U ovom videu Sanja Žuljević predlaže kako ispravno trenirati i šetati u prirodi.
Tekst: Petra Šafranko
Foto: Petra Šafranko