Hrvatski parkovi prirode (dio 1.): Brzi đir kroz Kopački rit, Papuk, Lonjsko polje i Medvednicu

by Dalida Tomek

Uz osam nacionalnih parkova čije smo vam osobne iskaznice već pripremili, prirodno bogatstvo Hrvatske je i 12 parkova prirode koji su se smjestili od istoka do zapada zemlje, od sjevera do juga. Pa ćemo, poput vremenske prognoze, krenuti s predstavljanjima parkova prirode od Baranje, preko središnje Hrvatske sve do krajnjeg juga i Lastovskog otočja u tri dijela. U prvom dijelu donosimo vam osobne iskaznice parkova prirode Kopački rit, Papuk, Lonjsko polje i Medvednica.

Iz Zakona o zaštiti prirode definiciju Parka prirode jest: “Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. Park prirode ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloge.”

Park prirode Kopački rit (2)

Godina osnivanja: 1976.

Površina: 231 km², posebni Zoološki rezervat 71 km²

Lokacija: Osječko – baranjska županija

Osobitosti / posebnosti

Kopački rit poplavno je područje u Baranji između Dunava i Drave i jedno od najočuvanijih u Europi, te najstariji park prirode u Hrvatskoj. Ime je dobio po mjestu Kopačevu u čijoj je neposrednoj blizini, a čije je stanovništvo većinski mađarsko. Rit je, pak, naziv za močvarno područje (dolazi od mađarske riječi rét što znači močvarna livada).

Rit je naziv za močvarno područje i dolazi od mađarskog rét

Iznimno je dinamičnog izgleda i uvelike ovisi o količini vode i intenzitetu plavljenja većim dijelom od Dunava, manje od Drave. Vode svojim djelovanjem oblikuju udubljenja – bare i povišenja – grede koji se pružaju stotinama metara. Najveće je površinom Kopačevo jezero, a najdublje Sakadaško jezero. Jezera i bare međusobno su, kao i s Dunavom i Dravom, povezani mrežom prirodnih kanala.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Kopački rit Nature Park (@ppkopackirit)

U Kopačkom ritu možete promatrati ptice, jer je jedno od najznačajnijih europskih ornitoloških područja u kojem živi 300 različitih vrsta ptica što je 80% svih vrsta hrvatske ornitofaune. Ne čudi da je simbol parka orao štekavac (Haliaeetus albicilla), jer se u njemu gnijezdi najveća populacija u cijelom području Dunava. Također, u rujnu i listopadu možete slušati riku jelena. U vrijeme ‘ljubavnog zova’ jeleni se bore za košute, nemaju vremena ni jesti, pa prilično gube na težini.

Za vrijeme ljubavnog zova u rujnu i listopadu, jeleni nemaju vremena jesti i gube na težini

Dvorac Tikveš trenutno se obnavlja. Datira iz još iz 18. stoljeća, u povijesti je bilo poznato lovačko središte i u europskim razmjerima, no samo za vladara dvorca i njegove goste. Nakon 2. Svjetskog rata je nacionaliziran i u njemu je često boravio Josip Broz Tito sa svojim stranim gostima.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Kopački rit Nature Park (@ppkopackirit)

Što obavezno posjetiti?

Park prirode Kopački rit možete istraživati brodom, čamcem, kanuom, biciklima ili jednostavno vlastitim stopalima.

Prošećite Šetnicom bijelog lopoča, svratite u Kopačevo po mljevenu papriku, poslušajte riku jelena (rujan i listopad)

Iako je tradicionalan ribolov u Kopačkom ritu zabtranjen, početkom rujna u Kopačevu se održavaju Ribarski dani na kojima možete kušati tradicionalne baranjske riblje specijalitete, uživati u baranjskim vinima i nabaviti dobro poznatu kopačevsku mljevenu papriku.

Cjenik ulaznica za Park prirode Kopački rit

Dnevna ulaznica 10,00kn

Godišnja ulaznica 100,00 kn

Izlet čamcem 150,00 kn (ulaznica u park +  1h vožnje čamcem)

Za dodatne informacije posjetite službene stranice Parka prirode Kopački rit, Facebook stranicu Kopački rit ili Instagram profil @ppkopackirit!

Park prirode Papuk (3)

Godina osnivanja: 1999. (od 2007. godine prvi hrvatski Geopark)

Površina: 336 km²

Lokacija: Požeško – slavonska županija i Virovitičko – podravska županija

Osobitosti / posebnosti

Na Papuku će svatko naći nešto za sebe. Naime, jedan od heštegova koje ćete pronaći na vezano za Papuk jest #sGoreKojaPamtiMore. Papuk je nekad bio otok u Panonskom moru, a njegov istoimeni najviši vrh (953 m/nv) vrh otoka! Današnje slavonske ravnice nekad su bile dno mora kojim su plivali morski psi i orade i u kojemu su živjeli mnogobrojni školjkaši, poput kamenica.

Danas najviši vrh jedne slavonske planine nekad je bio najviši vrh otoka Panonskog mora!

Papuk je i iznimno interesantno geološko područje zahvaljujući polažaju u kolizijskoj zoni dviju makroploča – Afričke i Euroazijske, pa na ovom području srećemo najrazličitije vrste stijena (magmatske, sedimentne i metamorfne). Neke od njih stare su više od 600 milijuna godina što ih svrstava među najstarije u Hrvatskoj.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Park prirode Papuk (@park_prirode_papuk)

Područje Papuka naseljavano je od davnina, još od vremena mlađeg kamenog doba (neolitika). Naseljavali su ga i Rimljani, a pronađeni su ostaci rimske ville rustica. U vrijeme turskih najezda, kroz 13. stoljeće, na Papuku su izgrađene brojne utvrde od kojih je najpoznatija utvrda Ružica u blizini Orahovice. No, na Papuku možete posjetiti i utvrde Stražemanski grad, Kamengrad, Voćinski stari grad…

PROČITAJTE Vikend izlet na Papuk: Uzbrdo nizbrdo slavonskim planinskim rajem!

Gorska dolina Jankovac (475 mnm) već je 1955. godine proglašena Park – šumom. Šetnica Grofova staza vodi oko jezera vodi i do najvišeg slavonskog slapa, 35 m visokog Skakavca. Na jezeru možete iznajmiti i kanu. Omiljena je destinacija izletnika i planinara i nezaobilazno mjesto posjeta idete li na Papuk. Na Papuku ćete čuti i razne priče o hajducima i junacima, kriminalcima i grofovima, pa čak i staklarima. I zacijelo je jedan od parkova prirode u Hrvatskoj s najviše sadržaja i mogućnosti.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Park prirode Papuk (@park_prirode_papuk)

Što obavezno posjetiti?

Papuk je pun mogućnosti i jedan dan definitivno nije dovoljan za ovaj slavonski planinski raj, pa pokušajte organizirati višednevni izlet ili mu se češće vraćajte.

Uključite u svoj izlet park šumu Jankovac i 35 metara visok slap Skakavac, kuću Panonskog mora u Velikoj u kojoj ćete saznati o morskim psima i tuljanima koji su bili pravi Slavonci, geološki lokalitet Rupnicu, adrenalinski park Duboka pokraj kojeg se nalazi i istoimeni kamp.

Cjenik ulaznica za Park prirode Papuk

Dnevna ulaznica Park šuma Jankovac 10,00 kn

Adrenalinski park Duboka

Odrasli 100,00 kn

Djeca 50,00 kn

Za dodatne informacije posjetite službene stranice Parka prirode Papuk, Facebook stranicu Park prirode Papuk ili Instagram profil @park_prirode_papuk!

Park prirode Lonjsko polje (9)

Godina osnivanja: 1998.

Površina: 506,5 km²

Lokacija: Sisačko – moslavačka županija

Osobitosti / posebnosti

Uz već spomenuti Kopački rit, Lonjsko polje jedno je od najbolje očuvanih prirodnih poplavnih područja u Europi. Naime, iza nasipa u europskim zemljama stvarane su velike poljoprivredne površine i građeni gradovi, pa su i nasipi građeni vrlo blizu rijekama. Kako na području Lonjskog polja nema takvih nasipa, baš svake godine se u Lonjsko, Poganovo i Morko polje izlijeva i do 1 milijarda kubika vode iz rijeke Sava i njezinih pritoka.

Lonjsko polje jedino je područje u Europi na kojem je opstalo arhaično tradicijsko pašarenje!

Na taj način ova polja imaju i ključnu ulogu u obrani od poplava i predstavljaju jedan od prvih primjera u svijetu gdje se obrana od poplava temelji na korištenju prirodnih poplavnih površina. Nakon povlačenja voda ostaju vlažni travnjaci za koje nikad niste sigurni koja će vrsta prevladati i kakve će boje biti. U svibnju 2020. godina kad sam i sama posjetila Lonjsko polje pobjedu je odnio žabnjak ili ljutić (Ranunculus), pa su travnjaci bili žuti. Ti vlažni travnjaci tad postaju veliki pašnjaci na kojima slobodno pase stoka.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Lonjsko Polje Nature Park (@lonjskopolje_naturepark)

Naime, veći dio godine konji, krave i svinje slobodno borave na otvorenom, pašnjacima i šumama Lonjskog polja. Tek su tijekom poplava i snježnih zima u štalama na suhom i toplom. Ovakvo arhaično tradicijsko pašarenje možete doživjeti samo u Lonjskom polju, jer se to jedino područje u Europi gdje se održalo. Zanimljivo je i kako se u Parku prirode Lonjsko polje provodi uzgojni program za turopoljsku svinju koja je jedna od izvornih pasmina tog područja.

Naselje Čigoč u Lonjskom polju prvo je europsko selo roda!

U Lonjskom je polju 1994. godine proglašeno i prvo europsko selo roda, Čigoč, zbog velikog broja gnijezda na krovovima tradicionalnih posavskih kuća. I te tradicionalne drvene posavske kuće izgrađene od hrasta lužnjaka jedinstvena su tradicijska arhitektura i nepokretna kulturna baština ovog područja. U Lonjskom polju kod sela Kratečko moguće je preći skelom s jedne na drugu obalu rijeke.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Lonjsko Polje Nature Park (@lonjskopolje_naturepark)

Što obavezno posjetiti?

Prvo europsko selo roda Čigoč, naravno zbog roda, selo graditeljske baštine Krapje zbog tradicijske arhitekture i autohtonih pasmina, vozite se skelom kod sela Kratečko ili kanuima koje je moguće unajmiti u Čigoču. Ili odaberite bicikle (mogu se unajmiti u tri posjetiteljska centra – Krapje, Čigoč, Repušnica). Posjetite novootvoreni posjetiteljski centar Crna roda u Osekovu.

Cjenik ulaznica za Park prirode Lonjsko polje

Dnevna ulaznica 20,00 kn (za djecu od 7 do 10 godina 5,00 kn)

Godišnja ulaznica 200,00 kn (za djecu od 7 do 10 godina 80,00 kn)

Ulaznica za Stazu graničara (6,2 km) 40,00 kn

U posjetiteljskim centrima uz dnevne ulaznice mogu se kupiti karte za vožnju čamcima na solarni pogon.

Za dodatne informacije posjetite službene stranice Parka prirode Lonjsko polje, Facebook stranicu Park prirode Lonjsko polje ili Instagram profil @lonjskopolje_naturepark!

Park prirode Medvednica (10)

Godina osnivanja: 1981.

Površina: 179,38 km²

Lokacija: Grad Zagreb, Zagrebačka županija i Krapinsko – zagorska županija

Osobitosti / posebnosti

Sjećam se kako smo još u nižim razredima osnovne škole učili o Medvednici kao o plućima grada Zagreba. Sedamdesetak planinarskih staza različite dužine i zahtjevnosti, devet biciklističkih kružnih ruta i Enduro staza, te pet pješačkih poučnih staza čine Medvednicu i danas omiljenim izletištem, ali i destinacijom za istraživanje brojnih zaljubljenika u šumu i svjež zrak.

Posljednjik 10ak godina na Medvednici se obnavljaju mlinovi koji su sve do druge polovice 20. stoljeća igrali značajnu ulogu u prehrani Zagrepčana!

Špilja Veternica na Medvednici šesta je po veličini u Hrvatskoj s mrežom kanala duljom od sedam kilometara. Prvih 380 m otvoreno je za sve posjetitelje. U njoj je zabilježeno 18 vrsta šišmiša, od kojih dvanaest stalno zimuje, pa je idealna lokacija za upoznavanje s ovim malim simpatičnim sisavcima. Ipak, tek od travnja, jer je u zimskom dijelu godine zatvorena kako se šišmiše ne bi ometalo u vrijeme njihove hibernacije (zimskog sna).

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Park prirode Medvednica (@park_prirode_medvednica)

Rudnik Zrinski u blizini Grafičara otvoren je u 16. stoljeću, a u njemu je radilo tridesetak rudara u smjenama od 10 do 12 sati dnevno. Kako rudnik nije bio osobito bogat, Zrinski već polovicom 17. stoljeća zatvaraju rudnik. Ponovno je otvoren tek 2004. godine kad je i uređen za posjetitelje. U blizini rudnika nalazi se i kapelica Sv. Jakoba, neogotička kapela iz 1847. godine sagrađena na mjestu kapele Sv. Barbare, zaštitnice rudara, koja je izgorjela u požaru.

U špilji Veternica obitava čak 18 vrsta šišmiša!

Medvednički potoci pokretali su i mlinove u kojima se mljelo žitarice – najčešće kukuruz, ječam, raž ili pšenicu, ali i koštice uljarica. Jak mlinarski ceh u 19. stoljeću s vremenom je slabio, zanat više nije bio potreban, pa se ugasio šezdesetih godina prošlog stoljeća. Ipak, posljednjih desetak godina mlinovi se obnavljaju, pa danas možete posjetiti mlin Ročić (Markuševačka trnava), mlin Ferenčak (Bidrovec), mlin Jakopović (Čučerje), Tarandekov i Boscev melin (na potoku Vukov dol), mlin Dubravica (iznad Gajnica), te Majsecov mlin (Donja Stubica).

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Park prirode Medvednica (@park_prirode_medvednica)

Što obavezno posjetiti?

Šumske staze Bliznec, Kraljičin zdenac ili Ponikve, 500 Horvatovih stuba, vrh Sljeme s kojeg se pruža lijep pogled na Hrvatsko zagorje, Kamene svate, špilju Veternica, rudnike Zrinski, mlinove, utvrdu Susedgrad (Medvedgrad je trenutno zatvoren za posjetitelje)

Cjenik ulaznica za Park prirode Medvednica

Rudnik Zrinski

Dnevna ulaznica 25,00 kn (za umirovljenike i studente 23,00 kn, za djecu 20,00 kn)

Obiteljska ulaznica 50,00 kn

Špilja Veternica

Dnevna ulaznica 40,00 kn (za umirovljenike i studente 30,00 kn, za djecu 20,00 kn)

Obiteljska ulaznica 100,00 kn

Posjet Medvedgradu trenutno nije moguć!

Za dodatne informacije posjetite službene stranice Parka prirode Medvednica, Facebook stranicu Park prirode Medvednica ili Instagram profil @park_prirode_medvednica!

 

Tekst: Lucija Biondić aka Gušterica

Forografije: privatne fotografije, Instagram

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!