Sigurno ste primijetili kako se u situacijama u kojima se osjećate napeto ili ste pod stresom, u neizvjesnosti ili u nekom iščekivanju mijenja i vaš apetit. Postaje drukčiji nego kad smo opušteni.
Netko u stresnim situacijama konzumira više hrane nego inače, a netko manje. Bilo da pripadate jednoj ili drugoj skupini osoba, poznavati razlog zašto je tomu tako može vam uvelike pomoći da hranu ne pretvorite u neprijatelja, već da bez obzira na okolnosti nastojite zadržati zdrav i uravnotežen odnos prema hrani.
Promjene u apetitu jasan su znak kojeg nam tijelo kako bi nas podsjetilo da budemo nježni prema sebi. Da vodimo računa o osnovnim potrebama, snu, prehrani, kretanju i odmoru.
Apetit i stres
„Hormon gladi“, odnosno ghrelin, hormon je koji je pod velikim utjecajem stresnih situacija. Istraživanja su pokazala kako je njegov odgovor duži i snažniji što objašnjava povezanost između debljine i stresa. Različite vrste stresora (psihički i fizički), uzročnika stresa, dovode do promjena u razini ghrelina, a jedna od njih je i odgađanje ili odbijanje jela, preskakanje obroka.
Naše tijelo nas želi zaštititi i dati nam sigurnost da ćemo situaciju u kojoj se nalazimo preživjeti. Na nama je kako. Mi odlučujemo hoćemo li samo preživjeti ili pak procvjetati.
U stresnim situacijama naš mozak stavlja u pogon „fight or flight“ način funkcioniranja kako bi nam omogućio preživljavanje. Odnosno, sa situacijama koje doživljavamo kao stresne suočavamo se na način „borba ili bijeg“ i tada se aktivira simpatički živčani sustav gdje započinje odgovor na stres. Kao rezultat toga, tijelo pojačava proizvodnju hormona kortizola, što izaziva brojne promjene u cijelom tijelu, uključujući i naš probavni sustav. Ako mozak ovakav odgovor (borba ili bijeg) ponavlja kroz određeni period vremena i to traje, to može imati negativan učinak na naše cjelokupno zdravlje: mentalno i tjelesno.
Naš fizički ili psihički odgovor, ili reakcija, koji nastaju uslijed određenih vanjskih ili unutarnjih čimbenika koje percipiramo kao potencijalno opasne (stresori), a koji narušavaju našu fiziološku ravnotežu organizma, odnosno homeostazu, nazivamo stresom.
Kada je osoba pod stresom, tijelo reagira na načina da se otkucaji srca ubrzavaju, imunološki sustav usporava te se mijenja rad probavnog sustava. Nakon stresne situacije, hipotalamus oslobađa hormon koji putuje do hipofize, koja zatim komunicira nadbubrežnim žlijezdama da otpuste kortizol koji može negativno djelovati na naše tijelo bilo da ga ima malo ili mnogo, stoga hipotalamus pažljivo regulira količinu koju otpušta. Ako je osoba pod kroničnim stresom, hipotalamus i ostatak sustava se aktiviraju češće nego što bi trebali na što se naše tijelo s vremenom navikne. Kasnije, kada se suočimo s nekom novom stresnom situacijom, hipotalamus vjeruje da treba osloboditi više kortizola kako bi dao odgovarajući odgovor na stres. To dovodi do mehanizma u kojem tijelo otpušta više kortizola nakon svakog stresnog događaja, što može uzrokovati druge zdravstvene probleme, uključujući tjeskobu, probavne probleme, depresiju, pretilost, bolesti srca i druge poremećaje i bolesti.
Lučenje kortizola, odnosno hormona stresa može potaknuti želju za slatkom ili masnom hranom jer mozak želi osigurati tijelu brzo “gorivo” kako bi se uspješno suočilo sa stresnim događajem. U isto vrijeme ta vrsta hrane konzumirana u većim količinama narušava uravnoteženost u našim crijevima, odnosno narušava naš mikrobiom. Stoga, u stresnim situacijama ključno je hraniti se kvalitetno i redovito te na taj način hraniti dobre bakterije u crijevima koje pridonose stvaranje veće otpornosti na stres te preveniraju razvoj negativnih posljedica stresa na cjelokupno zdravlje. U dogovoru s liječnikom dobro je prehranu obogatiti probioticima i prebioticima kako bi nahranili zdrave bakterije u našim crijevima. Njihova uloga je održavanje ravnoteže u crijevima što našem mozgu daje jednu vrstu potvrde „možeš ti to“ ili „spreman si na suočavanje sa ovom situacijom“.
Produktivnost i stres
Prema rezultatima brojnih istraživanja, stresne situacije utječu i na naše kognitivne funkcije i ponašanja. Primjerice, kada smo pod stresom možemo donijeti odluke koje se razlikuju od onih koji bismo donijeli u normalnim okolnostima. Isto tako, naša ponašanja poput toga što jedemo i kako, mogu biti uvjetovana stresom. Kod nekih osoba javlja se osjećaj proždrljivosti i želja za visokokaloričnom ili masnom hranom, dok kod drugih osjećaj gladi se teško ili nikako percipira što može dovesti do odbijanja hrane. Do toga dolazi kod onih osoba koje su u velikoj mjeri usredotočene na stresan događaj da ignoriraju signale koje šalje mozak, odnosno ne prepoznaju osjećaj gladi. Za razliku od njih, osobe koje se u stresnim situacijama prejedaju koriste hranu kao “bijeg” od neugodne stvarnosti. Ovo je još jedan primjer „borba ili bijeg“ načina funkcioniranja našeg mozga, mehanizma koji nam pomaže da se suočimo s potencijalno opasnom situacijom u kojoj se nalazimo.
U nastavku pročitajte nekoliko prijedloga kako možete sami sebi pomoći?
- Povežite se sa sobom: kroz neku aktivnost koju ste radili u djetinjstvu, kroz nešto što vas veseli. Planirajte napraviti ono što stalno odgađate i za što „nemate vremena“.
- Planirajte svoje aktivnosti i obveze: ne samo one poslovne, već i privatne te svakako u plan uvrstite obroke (nabavku, pripremu i konzumiranje)
- Kreirajte i održavajte svoju rutinu: hranite se uravnoteženo, raznovrsno bez restrikcija i redovito, krećite se, odmorite, spavajte i družite se
- Volontirajte: učinite nešto dobro za druge, a ujedno i za sebe;
- Napravite barem jednom u mjesec dana nešto što nikada niste: naučite neku novu vještinu, društvenu igru, pripremite neko novo jelo, provedite pauzu na poslu na drugačiji način, …
- Dogovorite razgovor sa stručnom osobom: jedan razgovor može vam uistinu pomoći da sebi olakšate „dušu“, da „otkočite“ ono što vam stoji na putu. Često mislimo da smo sami i da je nama najteže, no nije tako. Uz stručnu podršku možete se osnažiti, iz drugog kuta pogledati na vlastiti život te ga unaprijediti i poboljšati.
Tekst: dr.sc. Anđela Jelić, mag.psych.
Foto: Canva