Je li briga o mentalnom zdravlju danas luksuz ili potreba kako bismo imali što kvalitetniji i bolji život? Što nam nudi psihoterapija? S obzirom na to da smo sve otuđeniji od sebe, da bismo bili ispunjeni i zadovoljni, zdravi u pravom smislu riječi, prvo obratimo pozornost na svoju nutarnju osobu, upoznajmo je i zavolimo.
Naš je stil života užurban, izloženi smo visokom intenzitetu stresa svakodnevno, a način života za koji smo kreirani koji bi trebao biti ispunjen kretanjem, boravkom u prirodi i socijalnim kontaktima, željeli mi to ili ne, prilično je izmijenjen. Usmjereni smo na obavljanje zadataka u što kraćem roku, u stalnoj smo utrci za preživljavanjem kroz zarađivanje novca i plaćanje računa, život nam je preuzeo konzumerizam.
U svemu tome, otišli smo daleko od sebe, od prirode, od osoba koje su nam drage i jedva da uspijemo održavati kvalitetne odnose s ljudima s kojima tvorimo matičnu zajednicu, odnosno s partnerom ili s djecom, a kamoli da održavamo kvalitetne prijateljske odnose kroz iskreno davanje, primanje i komunikaciju.
Sve to, odvodi nas daleko od nas samih, od toga da doznamo tko smo, daleko od toga da radimo na sebi. Da, poneki brinu o svome tjelesnom zdravlju, biraju zdrave namirnice, u svoj su život uveli redovitu tjelesnu aktivnost, ali zaboravljamo da je čovjek tjelesno, duševno i duhovno biće. Zaboravljamo da zdravlje ovisi o sve tri komponente čovjeka.
Nažalost, na psihu se počinjemo fokusirati tek suočeni s nekim stresorom koji je u očigledan, kao što je razvod braka, smrt drage nam osobe, teške životne okolnosti, tek kada smo dovedeni pred zid i tek kada više nemamo odgovora za situaciju u kojoj se nalazimo.
Narušeno mentalno zdravlje, narušen psihički balans uvelike utječu i na naše tjelesno zdravlje. Tada isprva govorimo o psihosomatici, o tjelesnim simptomima kojima nam tijelo stavlja do znanja da nešto gadno ne valja. Danas, mnoge znanstvene studije pokazuju da psihosomatika, ako se pravodobno ne reagira traženjem psihološke pomoći, može prijeći u ozbiljna tjelesna oboljenja.
Psihoterapija je pomoć i prije svega preventiva bilo kakvog psihičkog poremećaja, koji nastaje uslijed dugotrajne izloženosti stresorima i ne reagiranja na alarme koje nam tijelo šalje. Udaljavamo se od sebe, ne dopuštamo sebi da “liječimo” svoju dušu, nego potiskujemo i ne prihvaćamo, nadajući se da će proći samo od sebe.
No, životni stresori samo su “šlag na tortu”. Rađamo se i odrastamo, formiramo se kroz različite sustave, prihvaćajući različite obrasce ponašanja kojih nismo svjesni, a koji nam u određenim životnim situacijama predstavljaju kamen oko vrata ili okove, ne dopuštaju nam da volimo, da budemo voljeni, ne dopuštaju nam da napredujemo u komunikaciji s ljudima, jednom riječju, drže nas porobljenima.
Psihoterapija je proces povezivanja sa samim sobom, riječ je o procesu u kojem pronalazimo takve sabotirajuće obrasce ponašanja, postajemo ih svjesni i time započinje promjena koja se nastavlja kroz saznavanje koliko su stari ti obrasci, kada su nastali i zašto, čemu su nam služili i što smo njima postizali.
Kroz psihoterapiju otkrivamo mogućnost da ne moramo više slijediti te obrasce već ih možemo, kroz terapijske tehnike, zaobići i krenuti putem novih, učinkovitijih obrazaca ponašanja koji će nas dovesti do veće kvalitete života i boljih odluka.
Tijekom psihoterapije imate mogućnost neutralnoj osobi, koja je profesionalna i nepristrana, a pri tome ne osuđuje, ne kritizira, ne presuđuje, ne uvjerava, ne pametuje, ne zgražava se, ne širi priču okolo – izreći sve što vas muči, opterećuje, izaziva sumnje ili čini neki oblik nemira u vama.
Čemu onda ne bismo svi shvatili psihoterapiju kao oblik mentalne higijene? Ponekad se teško suočiti sa samim sobom, može biti bolno, može biti poražavajuće na mnogim razinama našeg osobnog života. No zato je uloga kvalitetnog psihoterapeuta da vas prevede preko tog mosta bolnih osjećaja na sigurno tlo, gdje ste pomireni sami sa sobom i spremni prihvatiti nove izazove.
Važno je da možete s psihoterapeutom uspostaviti dobar kontakt. Kontakt je osnova psihoterapijskog procesa, a dobar kontakt znači da se sa psihoterapeutom osjećate sigurno i povjerljivo, da nemate dojam da ste mu samo još jedan klijent u nizu. Dobar kontakt znači i da možete razumjeti ono što psihoterapeut govori, da psihoterapeut ne ide brže i dalje nego što vi možete u tom trenutku.
Psihoterapija je strogo povjerljiv proces na koji je svaki terapeut obavezan etičkim kodeksom psihoterapeuta, no postoje iznimke koje se odnose na slučajeve životne ugroženosti ili sprečavanja zlostavljanja.
Za terapijski proces je važan kontinuitet. Učestalost dolazaka može biti od jednom tjedno do jednom u dva tjedna.
U Hrvatskoj se psihoterapija plaća, ali ulaganje u sebe kroz psihoterapiju višestruko je oplođen novac. Ne samo što postajete, svjesni svojih sabotirajućih obrazaca već uspostavljate bolji kontakt sa sobom. Iz tog kontakta lakše se zastupate pred drugima, donosite bolje odluke za svoje zdravlje, odnose, poslove i financije.
Razmislite o tome, možda doista psihoterapija nije luksuz? Ponekad je dobro zastati, izdvojiti se iz ovog užurbavnog svijeta, pogledati u sebe, razmaknuti zavjesu svih stresora, loših obrazaca, strahova koji vam ne dopuštaju da upoznate osobu koja vam treba biti najbliža i koju trebate najviše voljeti, a to ste vi. Jer, stvoreni ste tako čudesno i jedinstveno i ne postoji na ovome svijetu niti jedna osoba kao što ste vi.
Tekst: A. P.